Prvo, kako se to uopće ribe “školuju”?
Ako ste ikada, a uvjereni smo da jeste, gledali animirani film “U potrazi za Nemom”, onda vam je ovaj izraz već uvelike poznat. Naime, izraz “riblje škole” koristi se za plove odnosno “jata” riba, i to uglavnom veće skupine manjih riba koje se ponašaju kao jedna velika riba. No, zašto ribe to uopće rade? To si pitanje ronioci često postavljaju, a znanstvenici uporno rade na odgovoru.
Iain Couzin i njegovi suradnici s Planck Instituta na Sveučilištu Konstanz koriste brze kamere kako bi pratili riblje ponašanje te bolje razumjeli znanost iza ovih “škola”. Ovaj fenomen gdje ribe djeluju gotovo potpuno sinkronizirano ronioci često viđaju, a točna definicija koju daje Enciklopedija Britannica jest da je to “ponašanje u kojem mnogo riba pliva zajedno pri čemu se doimaju kao da djeluju kao jedan organizam”. Nevjerojatno je svjedočiti tome kako brzo ove ribe reagiraju i zajedno se kreću. Ova pojava naziva se kolektivno ponašanje te se događa kada ribe osjetilne informacije prevedu u pokret gotovo odmah. Couzinov tim koristio je kamere visoke brzine te zabilježio kretnje pojedinaca u “školi” 100 puta u sekundi kako bi bolje razumjeli njihovo ponašanje. Postavili su eksperiment na grebenu u Crvenom Moru te koristili iPad kako bi oponašali kretnje grabežljivaca te vidjeli reakciju riba. “Kolektivna inteligencija oslanja se na sposobnosti individua da skupljaju informacije i postavljaju se prema problemu, a ne da im se govori što da čine”, kaže Couzin, “gledajući skupine životinja svaki put smo iznova vidjeli kako su unaprijedili strategije kako bi izbjegli pojavu previše koreliranih informacija. ”
Zaključno, ribe su evoluirale sposobnost reakcije gotovo do instantnosti te se “školuju” kako bi izbjegle grabežljivce – to im je u genima.
Zadivljujuće prizore “riblje škole” u jadranskom podmorju kod Rijeke koje možete vidjeti u našoj galeriji fotografirala je Ivana Nobilo. Radi se o jatu gavuna koji bježe od nešto većih iglica.
