Ronjenje je odlična zabava, ali kao i svaki avanturistički sport/rekreacija nosi određene rizike.
Bez obzira na to jeste li početnik u ronjenju ili ste iskusni ronilac, važno je dati prednost sigurnosti u svakoj fazi ronjenja. Stoga vam SCUBAlife donosi neke bitne sigurnosne savjete kojih se treba držati bez obzira na jednostavnost zarona i vaše iskustvo.
Provjerite jeste li sposobni za ronjenje
Prije nego što krenete na ronilačko putovanje, provjerite jeste li fizički spremni za ronjenje. Ronjenje djeluje na vaš kardiovaskularni sustav, pluća i mišiće, stoga je važno biti u formi. Također je dobra ideja obaviti liječnički pregled kako bi se utvrdili potencijalni zdravstveni problemi kao što su srčani problemi, respiratorni problemi ili problemi s ušima koji bi mogli ometati ronjenje. Ronioci s prikrivenim zdravstvenim problemima uvijek bi se trebali posavjetovati s liječnikom koji se razumije u ronilačku medicinu.
Održavajte svoju ronilačku opremu
Jedan od najvažnijih aspekata sigurnosti ronjenja je osigurati da vaša oprema bude u savršenom radnom stanju. Redovito provjeravajte i servisirajte svoju opremu, uključujući masku, peraje, regulator i kompenzator plovnosti (BCD). Obavezno provjerite vaše ronilačko računalo radi i upoznajte se s načinom rješavanja problema s opremom dok ste pod vodom.
Nađite dobrog partnera za ronjenje
Imati dobrog ronilačkog partnera i biti izvrstan ronilački partner ključno je za sigurnost ronjenja. Ronjenje s buddyjem koji pruža podršku u slučaju da nešto pođe po zlu, bilo da se radi o kvaru opreme, problemima s navigacijom ili hitnoj medicinskoj pomoći nema alternativu.
Prije svakog ronjenja razgovarajte sa svojim buddyjem, prođite s njim kroz postupke u hitnim slučajevima, provjerite koristite li obojica iste znakove rukama i zajedno isplanirajte svoj profil ronjenja. Pitajte imaju li kakvih nedoumica u vezi s ronjenjem i možete li im kako pomoći. Tijekom ronjenja uvijek ostanite blizu jedan drugome; provjerite možete li doći jedno do drugoga u roku od dvije do tri sekunde.
Provjerite vremenske uvjete i uvjete ronjenja
Prije ronjenja uvijek provjerite vremenske uvjete i uvjete na vodi. Ovo je osobito važno ako ronite u području koje ne poznajete. Jake struje, uzburkano more i loša vidljivost mogu stvoriti opasne situacije. Ako uvjeti nisu povoljni, odgodite ronjenje. Sigurnost je uvijek na prvom mjestu i nije sramota otkazati ronjenje ako je potrebno.
Ispravno isplanirajte svoj zaron
Pravilno planiranje ronjenja osigurava da vi i vaš buddy znate što možete očekivati tijekom ronjenja. Dobar plan ronjenja trebao bi uključivati maksimalnu dubinu, vrijeme ronjenja, očekivane morske struje i navigacijsku rutu. Držite se svog plana, posebno kad su u pitanju ograničenja dubine i vrijeme ronjenja.
Kad planirate ronjenje, razmislite o tome tko će voditi ronjenje i jesu li ciljevi vašeg ronjenja kompatibilni. Je li netko od vas fotograf? Imati fotografa za ronilačkog partnera često rezultira razdvajanjem jer je jedan ronilac zauzet fokusiranjem na svoj subjekt fotografije, dok drugi ronilac ide naprijed kako bi držao korak s ronilačkom grupom.
Znajte svoje granice i znajte kada reći ne
Uvijek biste se trebali držati svojih osobnih i certifikacijskih ograničenja. Ako niste obučeni za dubinsko ronjenje, ronjenje na olupinama ili ronjenje u špiljama, izbjegavajte takva okruženja dok ne steknete odgovarajuću obuku. Pretjerano prelaženje granica vašeg ronilačkog certifikata i vještina može dovesti do opasnih situacija. Radije preskočite ronjenje ili ranije završite zaron, ako imate bilo kakvih nedoumica u vezi s ronjenjem u okviru vaših limita.
Ostanite hidrirani
Ronjenje je fizički zahtjevna aktivnost, a dehidracija može povećati rizik od dekompresijske bolesti. Pijte puno vode prije i poslije ronjenja i izbjegavajte alkohol, čaj i kavu jer mogu uzrokovati dehidraciju.
Održavajte svoju kondiciju
Održavajte kondiciju kako biste bili sigurni da možete podnijeti fizičke zahtjeve ronjenja, posebno u izazovnim strujama ili teškim uvjetima. Mješavina aerobnih vježbi i treninga snage održat će vas spremnim za ronjenje.
Koristite odgovarajuću količinu utega
Nošenje prevelike ili premale težine može utjecati na vašu kontrolu plovnosti. Prije početka ronjenja uvijek provjerite težinu na površini kako biste bili sigurni da ste pravilno odredili težinu utega za uvjete ronjenja, debljinu ronilačkog odijela i opremu koju nosite na zaron.
Zaštitite morski život i sebe od bića pod morem
Iako morski život općenito nije agresivan, važno je izbjegavati dodirivanje ili uznemiravanje stvorenja poput meduza, raža ili koralja koji mogu uzrokovati ozljede. Poštujte okoliš, održavajte sigurnu udaljenost i ne provocirajte divlje životinje radi svoje i njihove sigurnosti. Također, svakako nosite ronilačko odijelo kako biste se zaštitili od uboda ili opeklina.
Izjednačite tlak u uhu rano i često
Barotrauma uha ili oštećenje uzrokovano pritiskom čest je problem tijekom ronjenja, osobito tijekom zarona. Izjednačavanje tlaka u srednjem uhu rano i često dok se spuštate pomoći će spriječiti ozljede. Ako osjetite bilo kakvu nelagodu ili bol, prestanite se spuštati i lagano se podignite dok se ne uspijete pravilno izjednačiti. Nikada nemojte forsirati izjednačavanje jer to može uzrokovati ozljede uha ili sinusa. Ako i dalje ne možete pravilno izjednačiti nakon laganog izrona, prekinite ronjenje. Nije vrijedno rizika.
Pratite tlak u ronilačkoj boci
Uvijek pazite na manometar i komunicirajte sa svojim buddyjem o stanju u vašem ronilačkom spremniku (boci). Nikada nemojte pomicati granice i uvijek krećite u izron s najmanje 50 bara u ronilačkoj boci.
Ostanite mirni i izbjegavajte prenaprezanje
Održavanje smirenosti pod vodom ključno je kada se nosite s neočekivanim situacijama. Panika može dovesti do lošeg donošenja odluka i ubrzanog disanja, što jako troši zrak (plin). Vježbajte sporo, duboko disanje kako biste zadržali kontrolu, a ako se osjećate pod stresom, signalizirajte svom buddyju i polako se popnite na sigurno.
Također, izbjegavajte prenaprezanje tijekom ronjenja. Lako može doći do prenaprezanja kada se nađete u jakim strujama, a to rezultira velikom potrošnjom disajnog plina. Tada također možete imati osjećaj da ne možete dobiti dovoljno zraka, a to lako može dovesti do panike. Ako se osjećate prenapregnuto, signalizirajte svom buddyju i uzmite pauzu kako biste se vratili na normalno disanje i normalan rad srca.
Kontrolirajte brzinu izrona
Jedan od najvažnijih sigurnosnih savjeta je polagano izranjanje. Izron, ako se ne izvodi pravilno, može dovesti do ozbiljne ozljede. Prebrzo izranjanje dovodi do povećanja šanse ozljede pluća i/ili dekompresijske bolesti. Važno je koristiti odgovarajuće tehnike za siguran izron. Bez obzira jeste li ronili s obale ili broda, plitko ili duboko, većina zarona završava vertikalnim izronom na površinu. Pratite svoj ronilački kompjuter i poštujte proceduru. Iako ste ronili s buddyjem i njegov kompjuter možda dozvoljava manje zastanaka ili brži izron, držite se rigoroznije varijante kako biste bili sigurni. Osim toga, uvijek izvedite sigurnosno zaustavljanje na pet metara (tri do pet minuta).
Odmorite se i oporavite između ronjenja
Površinski intervali između ronjenja omogućuju vašem tijelu da oslobodi višak dušika apsorbiranog tijekom ronjenja. Ako nemate odgovarajući površinski interval, povećavate rizik od dekompresijske bolesti. Nakon dubljih ili napornijih ronjenja produljite površinski interval kako biste bili sigurni, dobro se hidrirajte i izbjegavajte alkohol ili teške obroke između zarona.
Stanko Borić je iskusni novinar i urednik web portal www.scubalife.hr, a piše o svim ronilačkim temama, od ronilačke opreme, putovanja, fotografije, povijesti ronjenja, asocijacijama, lokacijama...
