Narvali su jedna od najtajanstvenijih i najnerazumljivijih stvorenja u oceanu. Iznenađujući broj ljudi ne vjeruje da oni postoje ili vjeruju da su izumrli. Saznajte istinu i neke zabavne činjenice o ovom zaista posebnom stvorenju.
Gotovo 150.000 ljudi mjesečno pretražuje “jesu li narvali stvarni” i slične izvedene upite o njihovom postojanju. Možda nadimak “morski jednorog” pomaže njihovom mitskom statusu?
Narvali žive na Arktiku u blizini “otvorenih” ledenih santi i područja otvorene vode poznatih kao polynya. Jedu bakalar, iverak, haringu, škampe i lignje. Narvali su ćudljivi, provode veći dio svog vremena duboko ispod leda i ne žive dugo u zatočeništvu tako da znanstvenici o njima ne znaju puno u usporedbi s drugim kitovima. Nedavni program označavanja pružio je neke podatke o ponašanju narvala. U prosjeku, narvali provode više od tri sata dnevno ispod 800 metara. Na ovoj dubini tlak je vrlo velik i izuzetno je mračno. Jedna je životinja zaronila čak do 1776 metara ispod leda, ali onda se označivač pokvario.
Narvalov je rog zapravo kljova. Većina muških narvala (i nekih ženki) rodi se s dva produžena zuba, ali samo jedan im strši kroz glavu. U stvarnosti, narval je više morž nego jednorog mora!
Tijekom srednjeg vijeka kljove narvala su se prodavale kao jednorogov rog i smatralo se da su čarobne. Danas je kljova narvala još uvijek pomalo tajanstvena.
Evo što znamo! Petnaestak posto ženki narvala ima vidljivu vanjsku kljovu. Poneki narvali imaju i dvije kljove. Prosječna kljova je duga čak 2,4 metra, a može narasti i do tri metra. Kljova raste spiralno u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Kljova je izuzetno savitljiva i teško puca. Kljova narvala jedina je ravna kljova u životinjskom carstvu; kod svih drugih životinja, poput slona i morža, kljove su zakrivljene.
Suprotno uvriježenom mišljenju, narvali ne koriste svoje kljove za dvoboj. Kljova sadrži do 10 milijuna živčanih završetaka i žive pulpe. To je tako osjetljivo da neki znanstvenici opisuju to kao unutrašnjost zuba. Narvali su primijećeni kako dodiruju kljove, ali ne na neprijateljski ili agresivan način. Moguće je da puštaju kljove kako bi se međusobno pomagali u uklanjanju algi. Kljova se ne koristi za probadanje riba, ali je koriste za lov. Nedavne snimke bespilotnih dronova prikazuju kako narval koristi kljovu kako bi omamio ribu prije nego što je pojede. Narvali mogu upotrijebiti svoju kljovu kako bi osjetili tlak, temperaturu vode ili slanost. Moguće je da ga koriste i za eholokaciju. No, što god kljova činila, nije bitna za svakodnevni opstanak životinje jer većina ženskih narvala nema kljovu.
Narvali su izuzetno dobro prilagođeni svom okolišu. Nemaju leđnu peraju, što znači da mogu plivati izravno pod ledom, a u hladnom, mračnom okruženju uspijevaju pronaći rupe za hranu i disanje. Narval se mora pojaviti na površini svakih četiri do šest minuta kako bi udahnuo. Dr. Kristin Laidre, glavna znanstvenica iz Polar Science Centra, rekla je za New York Times: “Ne vidite li otvorenu vodu miljama i kilometrima pa odjednom ugledate mali otvor u ledu, u njemu ćete vidjeti narvale.”
Istraživanja pokazuju da su narvali također prilično pametni. Mozak narvala je iste veličine kao i ljudski (u odnosu na tjelesnu masu) i oni se mogu prepoznati u ogledalu i prenijeti nove vještine na mlađe generacije. Narvali se okupljaju u skupinama od 20 do 30 jedinki, a neki se vole družiti i sa svojim francusko-kanadskim rođacima (beluga kitovima).
Orke i polarni medvjedi su prirodni grabežljivci narvalima, ali klimatske promjene i opadajuća populacija riba najveća su prijetnja opstanku. Istraživanje Sveučilišta Washington i Sveučilišta Aljaske Fairbanks otkrilo je da su narvali morski sisavci koji će najmanje vjerojatno preživjeti otapanje ledenih santi.
