Pelješki most trenutno je najveće gradilište u Hrvatskoj, a izvođači radova nedavno su se susreli s potpuno neočekivanim problemom u čije rješavanje se uključio ronilački tim. Naime, jedan od pilota mosta zapeo je u tvrdoj stijeni od vapnenca koja se morala minirati.

Jedan od ronilaca koji su sudjelovali u ovoj zahtjevnoj zadaći je naš nekadašnji proslavljeni rukometaš Nikša Kaleb s kojim smo ekskluzivno za SCUBAlife pričali na temu podvodnih radova u izgradnji Pelješkog mosta. Ronilački radovi na tom gradilištu odvijaju se na dubinama od doslovno svega jednog metra pa sve do 50 metara ispod površine.

“Prije svih radova bilo je potrebno osigurati dostavu vode s kopna na Pelješac polaganjem cijevi na morsko dno u dužini od 2800 metara. Uz to, cijev je otežana s 36 tona betonskih utega koji su postavljeni na cijev. Nakon toga sudjelovao sam s kolegama u postavljanju metalne oplate pod more za izgradnju naglavnih stopa koje nose pilone mosta, kao i u manje zahtjevnim radovima poput snimanja, brtvljenja oplate, vađenja otpalih dijelova opreme, sanaciji vodovodne cijevi, održavanju senzora koji prate ekološke parametre svakih pet metara dubine uokolo mosta i ostalim zadaćama”, kaže nam Kaleb.

okvir1
Proslavljeni rukometaš u ronilačkom odijelu

Ipak, vrhunac dosadašnjeg ronilačkog dijela posla bila je operacija uklanjanja dijela pilota kontroliranim kumulativnim eksplozijama koji se podvinuo prema sredini i onemogućava bušilicu u nastavku bušenja. Radi se o vrlo zahtjevnom zadatku koji iziskuje dobru pripremu.

“Kao i u svakom ronjenju postoji doza opasnosti koja se otklanja dobrim planiranjem, predviđanjem, brifingom prije samog ronjenja, a i na osnovu dosadašnjih iskustava u ronjenju. Otežavajući faktor na dnu Neretvanskog kanala je loša vidljivost uzrokovana velikom količinom mulja i klorofila, dok su u samom pilotu nedostatak svjetla i ostaci metalnih gelera nakon eksplozije najveća prijetnja roniocima”, rekao nam je Kaleb.

Tim se sastoji od 18 ljudi od kojih svaki odrađuje svoj dio posla kao kotačić, bez iskakanja ili pokazivanja ikakvog ega, nastavlja naš nekadašnji rukometni as. Nositelj posla je Boran Martić, odnosno tvrtka “Stijeg podvodnih radova”.

“Mogu reći da je ‘glavni’ ronilac Dalibor Prikaski čije mišljenje svi cijene s obzirom na iskustva stečena u saturacijskom ronjenju i poslovima odrađenim širom svijeta. Uz njega, veliku pomoć savjetima daju i Ante Pavić i Boris Šmidt. Ostali ronioci su Dražen Pavlić i Matija Ruga iz JVP Zagreb, Aljoša Komerički, Jakov Zelenčić, Ivan Buljan, Bruno Kokan, Jozo Klarić, Željan Glavinić i moja malenkost”, rekao je Kaleb.

Većina ronilaca su profesionalci ili osposobljeni za ovakve vrste radova. Za sigurnost i točan omjer mješavina s kojima se roni brine se Anto Vuković iz ronilačkog centra Blue planet koji je velika logistička potpora u ronilačkim poslovima na izgradnji Pelješkog mosta.

obavezna Ulazak u pilot scaled
Ulazak ronioca u pilot

Uz ronioce, u operaciji uklanjanja deformiteta pilota uključeni su i profesor Mario Dobrilović te profesor Vječislav Bohanek s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. U probnim eksplozijama mjerili su tlak udarnog vala uzrokovan detonacijom eksploziva i vibracije na okolnim stupovima. Njihova uloga je bila pomoći tvrtki Geoblast u konstrukciji kumulativnog rezača koji će presjeći stijenku pilota, a neće oštetiti susjedne pilote. Prije testiranja u moru rezače su testirali na poligonu laboratorija za ispitivanje eksploziva RGN fakulteta. Ekipu iz Geoblasta predstavljaju Damir i Hrvoje Tuškan.

Kaleb kaže kako u samom ronjenju koriste trimix, odnosno nitrox u izronu, a ronjenje je ustrojeno tako da ronioci nakon zarona u pilot i rada na dubini od 50 metara imaju obavezno dan odmora do sljedećeg zarona.

Cijeli intervju s Nikšom Kalebom uz detaljan opis ronjenja na Pelješkom mostu te kako je proslavljeni rukometaš postao zagriženi ronilac pročitajte u četrdesetom broju SCUBAlife magazina.

Stanko Boric
+ posts

Stanko Borić je iskusni novinar i urednik web portal www.scubalife.hr, a piše o svim ronilačkim temama, od ronilačke opreme, putovanja, fotografije, povijesti ronjenja, asocijacijama, lokacijama...