Braša Suhonik, ronilac Kluba putnika istraživača Odisej ostao je ove godine šokiran nestankom koraljnih grebena u Andamanskom moru u kojemu roni već dulji niz godina. Cilj članova kluba bilo je ronjenje na lokaciji vrlo bogatoj vrstama koralja kojih na tom mjestu inače ima 210 do 350 vrsta.
“Ostali smo zapanjeni kad’ smo otkrili da je u tri mjeseca 2010. godine umrlo 95-100 posto koralja zbog globalnog zatopljenja. Znači na potezu od Maldiva, Šri Lanke, Indije, Myanmara, Thailanda, Malezije, Indonezije, Nikobara, i Singapura sve ono što su bili najbogatiji koraljni grebeni, raznih oblika i spektakularnih boja uz prisustvo bezbrojnih riba i morskih pasa danas je mrtvo”, opisuje Suhonik. Dodao je da je ronjenje nakon te slike bilo previše depresivno da bi nastavili roniti pa su od planiranih 60 zarona odradili tužnih 16 zarona iz zabave i dva u akciji uklanjanja 300 metara duge ribarske mreže s top ronilačke lokacije Hin Daeng koja se nalazi četiri sata vožnje brodom od Phi Phija prema Indiji.
“Zatim smo se prebacili na istočnu obalu na Koh Tao i Koh Nanygyuan gdje je situacija ista ili još gora, prostranstva mrtvih koraljnih grebena koji su još 2009. bili živi”, kaže Suhonik. Nevjerojatno mu je i to da ga svi silni dobri prijatelji i poznanici koji tamo žive i rade poslove vezane isključivo uz ronjenje nisu obavijestili o tužnoj istini umiranja koralja. „Sad mi je jasno, jer je u pitanju ogromni novac tako da su radije prešutjeli istinu nego da se za istu dozna i na taj način skrene pozornost javnosti na dotični problem, jer onda nitko ne bi više išao tamo roniti i samim tim gubi se smisao postojanja spektakularnih ronilačkih lokacija”, objašnjava Suhonik.
Znanstvenici s ARC centra za koraljne grebene i Sveučilišta James Cook smatraju da je u pitanju najgori slučaj u zabilježenoj povijesti kada su u pitanju koralji u Jugoistočnoj Aziji.
Već osam godina odlazi na Thailand na ronjenje, a zadnji puta je na Koh Phi Phiju bio 2009. godine u trajanju od tri mjeseca samo radi ronjenja. Prošle je godine bio na Crvenom moru u Egiptu, tako da je ostao potpuno zatečen situacijom da su u samo godinu dana gotovo svi koralji uginuli. Smatra da je riječ o globalnom zatopljenju koje traje već dovoljno dugo vremena. U isti razlog je uvjeren i Andrew Baird sa Sveučilišta James Cook koji kaže i da je u pitanju događaj koji bi mogao ugroziti desetke milijuna ljudi. Suhonik objašnjava da monsunsko razdoblje već petnaestak godina nije ono što je nekad bilo, jer temperatura Andamanskog mora desetljećima raste pa kaže kako je na površini na pučini 34 stupnja, na 20 metara dubine 32, na 30 metara dubine je 30 stupnjeva celzijusevih.
“More se grijalo 15 do 20 godina, sve do ožujka 2010. kada su opet izostali monsuni kakvi su nekada bili. Kada nema monsuna, izostaje hlađenje mora i to su ta kritična tri mjeseca kada je sve otišlo u pravcu katastrofe, a najgore je što je ista situacija i na Filipinima“, kaže Suhonik. Naglašava da u 20 sati ronjenja što su odradili, nisu vidjeli ni jednog jedinog morskog psa, za razliku od godina prije, kada je na svakom zaronu do dubine od 12 metara bilo najmanje dvije do pet vrsta čiji je broj dosezao i do 30 jediniki. ”Katastrofa, ali ih je zato na Phuketu bilo što na ledu, što u ponudi baš svakog restorana od njih par stotina. Žalosno!”, ogorčen je Suhonik. Kaže da više neće odlaziti na Tajland zbog ronjenja, iako ga obožava i zbog svega ostalog.
“Sljedeće destinacije će nam biti nešto dalje, gdje su koralji još uvijek zdravi, tko zna koliko još dugo”, zaključuje Suhonik.
Videozapis koji je na licu mjesta snimio Braša Suhonik možete pogledati OVDJE.
