Svjedoci smo da globalna pandemija uzrokovana korona virusom ima nesagledive posljedice na naš život i mijenja ga u mnogim aspektima.
No, podmorje je možda izvuklo korist od ove pandemije! Naime, prije pandemije bilo je pravo čudo vidjeti neka morska stvorenja, a sada se čini da se život u podmorju polako oporavlja od našeg negativnog utjecaja. Tako se Migaloo, poznati bijeli grbavi kit vratio u Australiju, sivi kit se pojavio se kod obala Italije, a turisti su mogli uživati u igri orki kod škotske obale.
U Americi su istraživači bili oduševljeni kad su vidjeli dva novorođena sjevernoatlantska kita u prosincu 2020, a do sada su primijetili više od deset parova majki s mladunčetom. Budući da se pretpostavlja da je u svijetu manje od 400 jedinki sjevernoatlantskog kita, ovo je pravi “baby boom” u podmorju.
Naravno, utjecaj pandemije na ocean je kompliciran. Mnogi su istraživači izgubili priliku da nastave s terenskim radom, konzervatorski projekti su odgođeni, a zagađenje plastikom povećalo se tijekom pandemije!
Ipak, ovi izvanredni susreti mogli bi ukazati na jačanje zdravlja oceana dok nas nije bilo! Drastično smanjenje ljudske aktivnosti pružilo je istraživačima priliku da prouče kako je ocean reagirao na naše promjene u načinu života. Prije pandemije su naša mora i oceani većini morskih bića bili nepodnošljivo bučni. Krstarenja, brodski prijevoz, razni drugi brodovi, sonarne i seizmičke aktivnosti toliko su se naglo razvile posljednjih desetljeća da su se razine buke u mnogim dijelovima oceana udvostručavale svakih 10 godina promatrajući od 1960. do 2000. godine. Zagađenje bukom od ovih aktivnosti nije samo dosadno, već može ometati bitna ponašanja poput komunikacije, navigacije, hranjenja, razmnožavanja, odrastanja… Zamislite samo da živite u susjedstvu glazbenog festivala koji traje bez prestanka!
Ono što je pridonijelo oporavku života u morima i oceanima svakako je i drastično smanjenje (gotovo potpuno) krstarenja. Brodski promet, koćarstvo i rudarstvo zaustavljeni su ili smanjeni. Ocean je postao znatno tiši. Grbavi kitovi na jugoistoku Aljaske rođeni od 1970. godine doživjeli su “svoje prvo tiho ljeto”, rekao je za Guardian Michelle Fournet, morski akustičar sa Sveučilišta Cornell.
Naravno, kitovi nisu jedine životinje na koju utječe antropogeni zvučni pejzaž. Primjerice, ribama klaunima smeta buka da bi pronašli greben, a čak su i meduze pogođene “akustičnom traumom”.
Naravno, još je mnogo efekata koje je uzrokovala pandemija korona virusa u podmorju i nisu svi pozitivni, ali će istraživanja koja se upravo vrše na mnogim institutima zasigurno dati novi smjer kojega bismo trebali zauzeti želimo li da podmorje ostane zdravo i u konačnici preživi naše utjecaje.
