SCUBAlife se od svoga pokretanja bori za spas ugroženih životinjskih vrsta i očuvanje okoliša te neprestano promičemo takve teme ne bismo li podignuli svijest ljudi o tome pitanju.
Ljudsko djelovanje često je potpuno besmisleno i samouništavajuće, a u takve slučajeve spada i odnos pojedinih država prema kitopsinama. Iako se radi o najvećim morskim psima (i ribama uopće) na svijetu, to su potpuno benigne životinje za čovjeka – hrane se prvenstveno planktonom, a sve i da žele ne mogu ugristi. Ujedno spadaju i među one vrste morskih pasa koje se s razlogom mogu nazvati prekrasnima. Zanimljivo je da godišnje, diljem svijeta, ronioci ostave čak 50 milijuna dolara kako bi imali priliku plivati u društvu ovih nevjerojatnih stvorenja. Njihove dugačke migracije kroz međunarodne vode čine nužnom suradnju među državama kako bi se zaštitile kitopsine, pogotovo uzevši u obzir da im treba i do 30 godina života da dosegnu dob za reprodukciju. Kada se uzme u obzir njihova karizmatična priroda, nemogućnost da naude ljudima te njihova važnost za ekoturizam, čini se kako ne bi trebalo biti problema da se državne vlade uvjeri kako je potrebna zaštita kitopsina, no to ipak nije tako. Naime, na nedavnom međunarodnom sastanku ribarskih komisija zapadnih i središnje pacifičkih država Australija je predložila zabranu namjernog postavljanja mreža za tune u blizini kitopsina.
Naime, ukoliko se kitopsina zaplete u te iste mreže vrlo je velika vjerojatnost da neće preživjeti, a prema službenim podacima na taj je način u posljednje dvije godine usmrćeno 79 tih morskih divova. Čak i oni primjerci koji prežive pate od golemog stresa, jer ribe te veličine nisu naučena da mogu podnijeti vlastitu težinu izvan vode. Stoga se činilo kako ne bi trebalo biti problema oko te odluke, no Japan je mislio drugačije i odbacio je prijedlog da se ta odredba uvede. Vjerojatno će govora o tome biti na sastanku tih istih tijela u prosincu pa se nadamo kako će službeni Tokio pokazati barem malo razuma. Također, iako su kitopsine zaštićene od izlova u brojnim državama, nova istraživanja pokazuju da u Kini raste broj ulovljenih primjeraka. Između 1980. i 2003. službeno je ulovljeno tek 17 kitopsina od strane Kineza, a od 2003. naovamo službena brojka je 167. No, neslužbeno se nagađa da je broj ulovljenih kitopsina veći od 1000. Iako je tržište mesa morskih pasa malo i limitirano, njih se dobrim dijelom lovi zbog peraje, odnosno juhe od peraje morskoga psa. A kako su peraje kitopsine najveće od svih, one su prve na meti lovaca jer su najvrednije, a da apsurd bude veći, ponekad služe tek kao ukras u izlozima tamošnjih trgovina. Sve to dobar je podsjetnik kako očuvanja mora nikako nije jednostavno, iako se čini kako treba samo uključiti razum u djelovanje ljudi.
