Ronilačka znanstvena misija uz potporu UN-a otkrila je jedan od najvećih koraljnih grebena na svijetu uz obalu Tahitija.
Objavljujući zapanjujuće otkriće u četvrtak, UNESCO je rekao da su ronioci istraživali velike koralje u obliku ruže koji se protežu oko tri kilometra na dubinama od 30 do 65 metara.
UNESCO-va oceanografska komisija osnovana je 1960. godine i uključuje 150 zemalja, a koordinira globalne programe kao što su mapiranje oceana i sustav upozorenja na tsunami, zajedno s brojnim znanstveno-istraživačkim projektima. Tako je ta agencija i čuvar jedinstvenih oceanskih mjesta kroz 232 morska rezervata biosfere i 50 mjesta svjetske morske baštine izvanredne univerzalne vrijednosti. UNESCO predvodi program Desetljeće znanosti o oceanu (2021. – 2030.) koji ove godine uključuje nekoliko velikih međunarodnih summita za jačanje međunarodne suradnje i djelovanja na području očuvanja mora i oceana.
Za ovaj novootkriveni koraljni greben rane naznake sugeriraju da ga je njegova dubina zaštitila od izbjeljivanja uzrokovanog globalnim zatopljenjem. “Bilo je čarobno svjedočiti divovskim, prekrasnim koraljima ruža koji se protežu dokle pogled seže. Bilo je kao umjetničko djelo”, rekao je Alexis Rosenfeld, francuski fotograf i osnivač kampanje #1Ocean koji je vodio ronilačku misiju.
Nalazište grebena vrlo je neobično zbog dubokog položaja jer se većina svjetski poznatih koraljnih grebena spušta samo na oko 25 metara. Koralji nalik ruži imaju promjer do dva metra, a sam greben je širok između 30 i 65 metara. Ovo otkriće sugerira da postoji još velikih koraljnih grebena na dubinama većim od 30 metara u zoni koja je poznata kao “zona sumraka”.
Pozdravljajući nevjerojatan rad ronilaca koji su pretpostavljali da bi uz obalu Tahitija mogao postojati spektakularni koraljni greben, generalna direktorica UNESCO-a Audrey Azoulay istaknula je da je samo 20 posto cijelog morskog dna mapirano.
Pronalaženje koraljnih grebena ove veličine značajno je jer su važan izvor hrane za druge organizme i kao takvi mogu pomoći u istraživanju biološke raznolikosti. Organizmi koji žive na grebenima također mogu biti važni za medicinska istraživanja, dok s gledišta održivosti grebeni mogu pružiti zaštitu od obalne erozije pa čak i od tsunamija.
Inače, Francuska Polinezija pretrpjela je značajno izbjeljivanje koralja još 2019., no čini se da ovaj greben nije bio jače pogođen. Otkriće ovog grebena u tako netaknutom stanju dobra je vijest i može potaknuti buduće očuvanje. Znanstvenici smatraju da bi dublji grebeni mogli biti bolje zaštićeni od globalnog zagrijavanja. Do sada je vrlo malo znanstvenika uspjelo locirati, istražiti i proučavati koraljne grebene na dubinama većim od 30 metara. Međutim, napredak u tehnologiji znači da su sada mogući duži zaroni na tim dubinama. Ovaj ronilački tim ukupno je ronio oko 200 sati na toj poziciji kako bi proučio greben i svjedočio mriještenju koralja, a planirani su daljnji zaroni u narednim mjesecima kako bi se nastavila istraživanja oko grebena.
