Veliki kineski zid zasigurno je jedna od najmonumentalnijih građevina ikada napravljenih ljudskom rukom.
Je li istina da ga se može vidjeti čak i s Mjeseca nismo provjerili, ali sigurno je da ga se može vidjeti i koristeći ronilačku opremu. Naime, malo je poznata činjenica da je dio zida nakon velikog potresa 1976. godine završio pod vodom. Vlasti su tada sagradile rezervoar u kojem se potopljeno našlo nekoliko sela te nešto manje od kilometra dužine zida. Danas je taj rezervoar poprište na koje dolaze Kinezi željni ronjenja te stranci koji žele iskusiti rijetko viđenu avanturu. “To je prilika da se roni na jednom od svjetskih čuda. Ispod piramida, primjerice, nikako ne možete roniti”, kazao je Steven Schwankert, instruktor ronjenja iz Pekinga, koji vodi ekspedicije u preko 200 kilometara udaljeni Panjiakou, gdje se nalazi potopljeni dio zida. Kinezi pak dolaze ovdje jer je to jedno od rijetkih mjesta gdje uopće mogu roniti. Naime, ronjenje je relativno nov sport u Kini, zemlji gdje puno stanovnika nije naučilo niti plivati. Pretpostavlja se da roni svega oko 100.000 Kineza, što je malo u odnosu na njihov ukupan broj stanovnika, a i oni rone uglavnom po pacifičkim resortima. Stvar je u tome je što je kineska obala od strane vojnih i civilnih oblaskih vlasti uglavnom službeno zatvorena za ronjenje. Ronjenje je također zabranjeno i na dijelu kineskog kopna, uključujući dva potopljena drevna grada u jezeru Qindao na jugoistoku Kine. Ipak, kod potopljenog dijela zida ronjenje nisu zabranili. Radi se inače o dijelu sagrađenom 1559. godine od strane cara Jiajinga iz kineske dinastije Ming.