Najnovija istraživanja znanstvenika sa sveučilišta Australian National University pokazuju da su koraljni grebeni otporniji na acidifikaciju oceana nego što se do sada mislilo.
Istraživanje provedeno na Velikom koraljnom grebenu daje novu nadu znanstvenicima koji proučavaju utjecaj rasta razine ugljičnog dioksida u atmosferi i povećanje kiselosti oceana na opstanak koraljnih grebena. U strukturi ovog najbogatijeg morskog ekosustava ključnu ulogu igraju alge koje žive u simbiozi s koraljima; koralji udomljuju alge, a one im zauzvrat fotosintezom osiguravaju hranu potrebnu za izgradnju skeleta. Sada je u algama otkriven snažan mineral dolomit koji učvršćuje strukturu grebena pa je čitav greben manje osjetljiv na kiselost od očekivanog. Do ovog otkrića smatralo se da su koraljne alge sastavljene od magnezija koji je izuzetno osjetljiv na otapanje te da će one prve nestati porastom CO2. Iako je to dobra vijest za alge, čini se da su sami koralji i dalje ugroženi. Značaj ovog otkrića najbolje je objasnila voditeljica projekta Merinda Nash usporedbom promatranih algi s cementom u kući sazidanoj od cigle u kojoj koralji predstavljaju cigle. “Ukoliko možete zamisliti kuću koja ima cigle, a nema cementa – to ne bi bila vrlo jaka struktura. Dakle, koraljne alge s dolomitom čine se prilično otpornima, ali ono što se događa s koraljima sasvim je druga priča“ objasnila je Merinda. Iako se čini da će koralji i dalje biti podložni utjecaju rasta temperature i kiselosti, rezultati ovog istraživanja predstavljaju dobru vijest za sve obalne zajednice koje se oslanjaju na prirodnu zaštitu koju pružaju koraljni grebeni, budući da alge s dolomitima najviše nastanjuju upravo područja gdje su valovi najjači.
