Ponor Hranice u Nacionalnom rezervatu prirode Hůrka u Češkoj najdublja je potopljena jama na svijetu, a ukupna potvrđena dubina suhog i potopljenog dijela do sada (2022. godina) iznosi 519,5 metara, od čega 69,5 metara otpada na suhi dio, a 450 metara nalazi se ispod površine vode.
No, rekordna dubina vode od 450 metara nije kraj jer dno još nije dosegnuto. Znanstvenici su dosad samo nagađali o dubini ove vrtače, a nova mjerenja premašila su prethodne procjene. Naime, nedavno su pomoću podvodnog drona sa šest kamera i sonarom otkrili da na dubini od 450 metara postoji prolaz koji zavija prema jugozapadu, ali zbog tehničkih ograničenja podvodnog robota nisu mogli istraživati dublje. Balvani, lišće i manji komadi drveća koji su pali u rupu tijekom godina mjestimično blokiraju dijelove špilje otežavajući njeno istraživanje. Tijekom ove ekspedicije znanstvenici su prikupili više podataka o obliku rupe pa su uspjeli sastaviti 3D kartu ovog ponora.
Tehnički ronioci koji su zaronili u ovaj ponor borili su se s izuzetno slabom vidljivošću, a otkrili su i da je voda jako kisela! Kažu da ih je peckao svaki dio tijela koji je bio izložen ovoj vodi (koji nije zaštićen ronilačkim odijelom)! Oblik rupe također otežava ronjenje pa, ako ronilac ima neki problem i izgubi kontrolu nad plovnošću, brzo tone dublje u mrak i sve to predstavlja zaista veliku opasnost za istraživanje ovog ponora. Ono što je još zanimljivo je i to da je zrak neposredno iznad površine ovog jezera pun ugljičnog dioksida pa nije moguće disati ni na površini! Inače, u ponoru Hranice trajno je instalirana dekompresijska stanica za ronioce na dubini od devet metara, a najveća dubina koju je dosegnuo ronilac u ovom opasnom ponoru je 225 metara. Na tu dubinu zaronio je Krzysztof Starnawski tijekom jedne speleološke ekspedicije.
Znanstvene studije o ponoru Hranice kažu da je nastao zbog vode koja je tekla ispod zemlje erodirajući bazu pa je taj neobičan krški proces formirao jedinstveni ponor odozdo prema gore. No, to nije bila obična voda, već mlaka mineralna voda jako zasićena ugljičnim dioksidom. Agresivna kisela voda koja je izbijala iz dubokih pukotina izjedala je vapnenačku masu s donje strane i stvorila šupljinu koja je uzrokovala urušavanje tankog stropa otvarajući udubinu na površinu.
Instalirana platforma za promatranje ove jame omogućuje pogled u 69,5 metara dubok suhi dio. S platforme se vidi površina zelenog jezera koje se prostire u dubinu i nitko ne zna koliko. Procjenjuje se da bi dubina ponora mogla biti između 800 i 1300 metara jer na to ukazuju temperatura i kemijski sastav vode. Daljnja istraživanja su u planu, a za to će biti potrebno daljinski upravljano podvodno vozilo (ROV) s kabelom duljine najmanje 1500 metara.
