Na lokalitetu Barbir u Sukošanu već su tijekom prošlog stoljeća prepoznati ostaci antičkih gradnji u podmorju, a te strukture opisao je 1973. Boris Ilakovac na osnovu čijih podataka je i izrađena prvotna zaštita lokaliteta.
To područje nekoliko su puta pregledali djelatnici Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA Zadar) koji je UNESCO Centar druge kategorije. Radilo se u sklopu projekata podvodnih arheoloških rekognosciranja Zadarske županije tijekom 2013. i 2014. godine. U 2017. godini pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija započeo je višegodišnji projekt istraživanja ovog antičkog pristaništa, a tijekom 2018. godine istraživanja su nastavljena i uz financijsku potporu grada Zadra kroz projekt VirtualArch kada je napravljena i digitalna rekonstrukcija antičke luke.
Glavna pristanišna struktura danas je potopljena na dubini od jednog do tri metra južno od rta Plitkača, a nalazi se na istočnom dijelu nalazišta i okvirnih je dimenzija 100 puta 50 metara. Ova struktura nazvana je Mol 1. Radi se u širokom kamenom nasipu na kojem se ne mogu prepoznati originalna lica zidova antičkog pristaništa jer je cjelokupna struktura dosta široko razasuta.
Sa zapadne strane nalazi se druga struktura nazvana Mol 2. Podvodnim sondažnim iskopavanjima dobiven je uvid u strukturu gradnje antičkih lučkih instalacija te je zaključeno da se antički mol gradio tako da su prvo zabijani drveni piloni u pijesak na razmaku od oko 20 do 30 centimetara, nakon čega se unutar strukture nabacivao kamen različitih dimenzija. Analiza arheoloških nalaza potvrdila je da se prostor luke intenzivno koristi u periodu od drugog pa sve do petog stoljeća.
Tijekom 2021. otkrivena je i drvena brodska konstrukcija koja se uz pomoć radio karbonskih datiranja smjestila u period drugog stoljeća, a ovogodišnja istraživanja za cilj su imala nastavak dokumentiranja brodske konstrukcije koja je otkrivena u dužini od sedam metara, što čini oko polovice ukupne dužine broda. Drvo je očuvano u odličnom stanju, osim rubnih dijelova koji su bili izloženi djelovanju morskih organizama. Do sada su otkriveni razni elementi brodske konstrukcije kao što su kobilica, rebra, oplata, proveze…
Brod je rađen metodom spajanja oplate uz pomoć utora i jezičaca, a osim drvenih klinova za povezivanje drvenih elemenata korišteni su i metalni čavli. Brodska konstrukcija je dokumentirana modernim metodama tako da smo dobili i 3D model broda, kao i ortofotografije koje pružaju bolji uvid u razne detalje, a ujedno služe i za izrade nacrta i buduću rekonstrukciju izgleda broda.
Na istraživanjima su tijekom posljednjih godina sudjelovali razni međunarodni stručnjaci s Njemačkog arheološkog Instituta, slovenskog Zavoda za podvodnu arheologiju i Sveučilišta Oxfordu.
Na nalazištu se provode i Međunarodni tečajevi podvodne arheologije, a materijal koji se prikuplja prilikom istraživanja konzervira se u radionicama za konzervaciju Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.
Više o ovom arheološkom lokalitetu pročitajte u 47. broju SCUBAlife magazina.