Moderan život današnjice bitno je promijenio obrasce ponašanja, ali ne uvijek na bolje.
Primjerice, danas se za žeđ masovno voda zamijenila pivom. Pivo je proglašeno hranom, iako se njime “gasi žeđ”, ali ako vas policija zaustavi neće imati baš previše razumijevanja za to što ste vi bili gladni. Pivo je alkohol, a on utječe na ponašanje, rasuđivanje, fiziološke funkcije i regulatorne mehanizme u organizmu. Interesni lobi proizvođača i trgovaca uvjerio je ljude u nezamjenjivost piva. Slično je i s različitim “cola” napitcima i osobito s “energetskim pićima” u kojima promjenu ponašanja i ovisnost izazivaju druge tvari, a ne alkohol kao u pivu. A te proizvode čak se i ne smatra problematičnim.
Po istom principu nameću se sada i “prave droge” (kao da one prethodno navedene nisu prave), inzistirajući na zdravstvenim benefitima od tih proizvoda. Poznat je pritisak i euforija oko zahtjeva za dozvolu marihuane kao lijeka. Znanstvena istraživanja doista su potvrdila određena djelovanja na poboljšanju zdravlja i kvalitete života kod konzumenata. Najčešće se to odnosi na multiplu sklerozu, zloćudne bolesti i jake bolove. Istodobno, najnovija istraživanja potvrđuju od ranije poznate činjenice da THC izaziva ozbiljne poremećaje u morfologiji i funkcioniranju mozga što nastupa postupno i dugo vremena gotovo neprimjetno (izuzev kod jakih incidenata). A kako sve te promjene utječu na ronjenje?
Marihuana djeluje loše na više načina. Kao i svako drugo pušenje utjecaj na pluća je loš smanjujući sposobnost razmjene plinova. Pored toga, ugljični monoksid iz gorućeg jointa smanjuje količinu kisika u krvi i time pojačava djelovanje dušika izazivajući ranije i snažnije dušikovu narkozu. Dodatno, pušenje prije zarona povećava bitno šansu za pojavu hipoksije u izronu. Kada se tome doda potpuna promjena mentalne aktivnosti, kritičnosti, mogućnosti procjene, pažnje, izaziva vrtoglavicu i prostornu dezorijentaciju. Sasvim je jasno da je ovaj skup pojava potencijalno smrtonosan za ronioca izazivajući ogroman rizik i za ronilačkog para i ostale iz skupine koja zajedno roni. Stoga su poznati ronilački liječnici, autori brojnih publikacija iz oblasti medicine ronjenja Tom Neuman i Paul Auerbach, stava da bi marihuanu trebalo apsolutno zabraniti roniocima. Problem nije samo izražen tijekom ronjenja jer i kod nastanka neke od disbaričnih ronilačkih bolesti kod dolaska do barokomore na rekompresijski tretman simptomi mogu biti zbunjujući. Treba imati u vidu i upozoriti i na činjenice koje je opisao američki kirurg Ernest Campbell da dim marihuane ima 50% više katrana i drugih kancerogenih tvari od duhanskog dima te da izaziva promjene u strukturi plućnog tkiva uzrokujući kroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOBP), učestale infekcije, stvaranje velike količine sluzi što izaziva kašalj s rizikom pojave pucanja plućnog tkiva (pneumotoraksa). Nisu negativni učinci prisutni samo u plućima. Krvožilni sustav također reagira stiskanjem krvnih žila (vazospazam) uz povećanje krvnog tlaka i frekvencije pulsa pa sve do srčanog infarkta. S obzirom na primijećenu veliku učestalost konzumacije marihuane kod ronilaca diljem svijeta, neki liječnici predlažu da se u sklopu obrade nastradalog ronioca obavezno radi i test na marihuanu i druge droge iz urina, s obzirom na to da se tragovi mogu naći i do dva tjedna nakon konzumacije. To bi moglo utjecati na kompleks terapijskih procedura prema nastradalom roniocu.
Kokain je jako popularan kod materijalno bolje stojećih i izrazito je opasan općenito, a osobito za ronioce. Izaziva izrazitu nekontroliranu euforiju uz uništenu moć rasuđivanja, trajno teško oštećuje mozak, srce, krvožilni sustav, pluća, a akutno izaziva hipoksiju tkiva i bitno ubrzava i pojačava dušikovu narkozu. Isto tako, s porastom dubine ronjenja pojačava se utjecaj kokaina.
Više o ovoj temi te utjecaju raznih sintetičkih droga, heroina, metamfetamina i drugih opojnih sredstava na ronjenje možete pronaći u Medicinskom priručniku za ronioce autora doktora Marija Franolića.
Dr. Mario Franolić je specijalist hitne medicine, liječnik podvodne i hiperbarične medicine, mentor u Zavodu za podvodnu i hiperbaričnu medicinu KBC Rijeka i pripadnik HGSS-a sa zvanjem gorskog spašavatelja te instruktor Komisije za medicinu spašavanja HGSS-a.
