Na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu predstavljena je Nacionalna karta morskih staništa.
Projekt “Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom” uključivao je preko 200 stručnjaka te dvije godine rada kako bi se uspješno izradila ova karta koja je početak nove ere u zaštiti i očuvanju Jadranskog mora, jednog od najdragocjenijih gospodarskih i prirodnih resursa Hrvatske.
Ovaj projekt obuhvatio je 51% Jadranskog mora, a cilj mu je povećanje znanja i dostupnosti podataka o bioraznolikosti, što čini temelj za učinkovitu zaštitu ekosustava Jadrana, ali i održivost korištenja prirodnih dobara. Direktnim opažanjima pokriveno je 18% površine obuhvaćene projektom, a ostatak od 82% je modeliran. Model kojeg su razvili, validirali i implementirali znanstvenici iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša Instituta Ruđer Bošković u suradnji sa SCIOM d.o.o. na inovativan način asimilira podatke u neuronske mreže pa s vrlo visokom točnošću predviđa staništa na trećoj razini Nacionalne klasifikacije staništa.
Ovaj projekt koštao je 11.9 milijuna eura, a 85% projekta financirano je sredstvima Europske unije. Valja naglasiti i da je to prvi takav projekt na Mediteranu.
Istraživanja naših morskih dubina dovela su do nekih novih, pozitivnih saznanja, ali i zabrinjavajućih podataka. Duž Jadrana otkrivena je “terasa” na dubini od 70 metara, a zabrinjavajući podaci o livadama posidonije koja predstavlja pluća Jadrana pokazuju da posidonija prekriva samo 40-ak tisuća hektara morskog dna, dok se do sada smatralo da se livade posidonije prostiru na čak 120 tisuća hektara jadranskog morskog dna. To znači da su pluća našeg mora pod velikim pritiskom nautičkog turizma, ali i klimatskih promjena pa je nužno poduzeti hitne mjere. To znači da je potrebna bolja regulacija sidrenja – korištenje bova na takvim stanišnim tipovima bez korištenja sidra.
Nacionalna karta morskih staništa Hrvatske je javna i možete joj pristupiti putem ovog linka.
