Ako se nešto ne poduzme većina koralja na Karibima nestat će u idućih 20 godina, pokazuje najnovija istraživačka studija.
Naime, od 1970-ih godina naovamo površina pod koraljnim grebenima na području Kariba smanjena je za više od 50 posto. Ipak, ima i dobrih vijesti jer studija navodi kako proces nije ireverzibilan, već postoji mogućnost oporavka. Da bi se oporavili koraljni grebeni na tom području potrebno je poduzeti korake kao što je obnova populacije ribe papige (parrotfish), zaštita voda od prevelikog izlova ribe i obalnog zagađenja. Sve to navodi se u studiji nazvanoj “Stanje i trendovi karipskih koraljnih grebena: 1970-2012”, koja je rezultat trogodišnjeg rada čak 90 stručnjaka. U njoj se nalazi analiza čak 35.000 različitih istraživanja provedenih na 90 karipskih lokacija od 70-ih godina prošlog stoljeća naovamo.
Najveći problem s kojim se suočavaju koraljni grebeni u toj regiji jest manjak riba koje pasu morske trave kao što je riba papagaj. Klimatske promjene koje su dugo okrivljavane kao glavni uzrok nestanka koralja jesu problem jer čine more više kiselim i izbjeljuju koralje, ali izvještaj kaže kako je glavni problem pad u populaciji pojedinih vrsta kao što su riba papagaj i morski ježinci. Zaraza tijekom 1983. godine uzrokovala je masovnu smrtnost ježinaca, a preveliki izlov smanjio je uvelike populaciju parrotfisha. Drastično smanjen broj tih vrsta omogućio je algama, kojima se te vrste inače hrane, da se radikalno poveća površina pod njima te su na taj način “ugušile” koraljne grebene.
