Murina je zmijolika riba smeđe, žućkaste ili bjelkaste boje, glava joj je spljoštena i produžena, ima čvrste zube od kojih su tri do četiri u vezi s otrovnim žlijezdama na nepcu.
Koža murine nema ljusaka (kao ni kod njezinog rođaka ugora), a leđna, analna i repna peraja srasle su u jedan nabor koji ide duž tijela. Prsnih i trbušnih peraja uopće nema, ali zato ima zube u čeljustima, na nepcu i u kostima ždrijela! Budući da gotovo stalno ima otvorena usta, te ralje pune oštrih zuba djeluju zastrašujuće.
Neobična građa čeljusti i raspored zuba kod murina omogućuje im da uvlače plijen u ždrijelo. Kad murina zagrize svoj plijen, ždrijelna čeljust se otvara i pokreće prema naprijed prihvaćajući zalogaj. Kad ga prihvati, prednja se čeljust otvara, a stražnja zalogaj povlači prema ždrijelu. Nakon što dospije u zadnji položaj, ponovo se zatvaraju prednje čeljusti i cijeli se postupak gutanja ponavlja.
Danju je murina skrivena u pukotinama stijena, noću hvata plijen, a hrani se ribama, rakovima i mekušcima. U proljeće im je doba mriještenja pa prilaze bliže obali.
Murina obično naraste do 1,5 metar, ali su zabilježeni i znatno veći primjerci pa neki čak i do tri metra. Živi u Sredozemnom moru, istočnom Atlantiku i Indijskom oceanu, a srodnici su joj rašireni u tropskim morima i oko koraljnih grebena. U Jadranskom moru živi murina žutošarka (Muraena helena), murina crnjka (Gymnothorax unicolor) i šiljatozuba murina (Enchelycore anatina). Sve tri vrste murina u Jadranu vrlo su snažne i agresivne pa, iako u načelu nisu opasne za ronioce, događa se da ponekad napadnu ronioca bez ikakvog očitog povoda.
Ugriz murine vrlo je bolan, a mjesto ugriza odmah pocrveni, otekne i strahovito boli. Javljaju se grčevi, otežano disanje, a na mjestu ugriza raspadaju se eritrociti. Moguće je da i nekoliko godina nakon ugriza oštećeno mjesto ostane utrnuto i ukočeno.
Prva pomoć kod ugriza murine sastoji se u zaustavljanju krvarenja, a poželjno je ranu i podvezati, ali treba biti oprezan jer se lako može dogoditi da se cirkulacija u potpunosti zaustavi što znatno otežava ionako teško stanje povrijeđene osobe. Pored toga, unesrećeni je najčešće i u šoku pa je svakako potrebno brzo potražiti liječničku pomoć.
Važno je napomenuti da murine nisu baš najpogodnije ribe za ljudsku prehranu jer mogu uzrokovati trovanje. Iako je otrov u krvi murine termolabilan pa termički pravilno obrađeno meso murine možete jesti, pitanje je treba li vam to. Naime, simptomi trovanja mesom murine uključuju mučninu, povraćanje, proljev, glavobolje, bolove u mišićima, utrnulost, vrtoglavicu, metalni okus u ustima, zamagljen vid i halucinacije. Simptomi mogu trajati od nekoliko tjedana do godine, a recidiv može biti potaknut konzumiranjem alkohola, orašastih plodova, sjemenki, ribe, piletine ili jaja.
Zanimljivo je da murine surađuju s kirnjama u lovu. Gladna kirnja će potražiti golemu murinu i lebdjeti ispred nje odmahujući glavom, a murina će joj se pridružiti i lov počinje. Iako kirnje obično love danju, a goleme murine noću, ovaj zajednički lov ipak funkcionira. Naime, murine se provlače kroz rupe u grebenu kako bi stjerale svoj plijen u kut. Zbog toga ribe izlaze iz rupa, a onda ih dočekuju kirnje. Ovakvo ponašanje omogućuje kirnji da uhvati pet puta više ribe nego sama, a i murina ulovi više jer manje ribe bježe od kirnje u rupe.
Još jedna poznata osobina murina je da surađuju i s malim račićima i ribama koji ih čiste od parazita i jedu mrtvo tkivo s njihove kože. To održava kožu murine zdravom, a “čistači” jedu u miru jer ih nitko ne može uznemiravati ili napadati dok čiste murine.
Zanimljivost vezana uz murine je i to da divovske murine mijenjaju spol tijekom rasta iz muškog u ženski.