Jedna je od većih jadranskih meduza, naraste do 35 centimetara u promjeru, nije opasna za ljude te može izazvati tek lakšu iritaciju kože.
Mediteranska meduza najčešće je okružena mladim šarunima (Trachurus trachurus) koji u njenim šupljinama nalaze sigurno utočište od nasrtljivih iglica (Belone belone) i ušata (Oblada melanura). Zbog očigledne sličnosti, neki je nazivaju i “jaje na oko“ (eng. naziv: fried egg jellyfish). Pripada razredu režnjaka (Scyphoza) koji su ime dobili po tome što je vanjski rub zvona njihove meduze razdijeljen na četiri ili osam režnjeva. Na rubu klobuka nalaze se osjetni organi za dodir, ravnotežu i svjetlo. Meduze koje pripadaju ovom razredu nazivamo skifomeduzama.
Mediteranska meduza ima svojstven oblik po kojemu se lako razlikuje od ostalih vrsta. Ima plosnat klobuk s glatkom smeđom izbočinom u sredini okruženom kružnim kanalom. Rub klobuka sastoji se od 16 krpa koje su rascjepkane na više od 100 manjih krpica među kojima se nalazi šest osjetilnih organa – ropalija. Osam usnih krpa lagano je svinuto prema gore, a među njima je puno kraćih izraslina koje završavaju bijelim, plavim i ljubičastim kuglicama.
Vrsta ima godišnji životni ciklus koji provodi u obliku polipa (nespolni, sjedilački stadij) i kao meduza (spolni, slobodno plivajući stadij). Meduze su odvojenih spolova i spolno se razmnožavaju krajem ljeta. Nakon oplodnje nastaju slobodno plivajuće larve (planule) koje se prihvaćaju za morsko dno. Iz njih se razvijaju polipi koji u proljeće procesom strobilacije (poprečna dioba) otpuštaju efire iz kojih se razvijaju mlade meduze.
Ishrana
Hrani se sitnim zooplanktonom i fitoplanktonom, a pored toga ima i “jednog asa u rukavu“. Naime, meduza živi u simbiozi sa zooksantelama, jednostaničnim algama koje joj daju smeđe obojenje klobuka i fotosintezom zadovoljavaju dio njenih energetskih potreba, a zauzvrat dobivaju sigurno utočište u tijelu meduze. Ona je pak omiljena hrana glavate želve (Caretta caretta).
Stanište i rasprostranjenost
Pučinska je vrsta koju nalazimo na dubinama između nula i 10 metara. Najčešće pliva uz samu površinu, a za uzburkanog mora spušta se u dublju vodu. Dobar je plivač tako da nije u potpunosti ovisna o morskim strujama. Najčešće obitava na otvorenom moru, ali ponekad (obično ljeti) se pojavi i uz obale. Endem je Mediterana, rasprostranjena u Sredozemnom, Egejskom i Jadranskom moru.
Mediteranska meduza kao foto motiv
Zbog svoje veličine, zanimljivog oblika, živopisnih boja i pratećih ribica mediteranska meduza je vrlo zahvalan fotografski motiv i lako je napraviti dobru fotografiju, posebno ako se poigramo s perspektivom, svjetlom ili refleksijom.
Susret s ovom meduzom ujedno je i odlična prilika za nezaboravan zajednički selfie.
Marinko Babić zaslužan je za neke od najatraktivnijih materijala o podvodnoj biologiji koje objavljujemo u SCUBAlifeu. Prvu ronilačku kategoriju stekao je još 1979., a kasnije je bio pripadnik specijalnih postrojbi u kojima je ronjenje bilo značajan element obuke i borbene spremnosti. Profesor je kineziologije, a zanimljivo je da roni na dah pa su sve podvodne fotografije iz njegovog opusa nastale upravo ronjenjem na dah.
