Luka izgrađena na južnoj obali Cipra prije otprilike 2400 godina pretvara se u podvodnu turističku atrakciju.
Cipar već godina intenzivno ulaže u ronilački turizam i prometnuo se u pravu ronilačku destinaciju. Jednostavno su shvatili da je ronjenje vid turizma koji donosi dodatnu zaradu i koriste sve moguće resurse kako bi privukli upravo ronioce.
Naime, jednostavno je bilo pogledati Maltu i njihove rezultate pa izračunati u što se isplati ulagati. Malta je u zadnjih petnaestak godina doživjela značajnu turističku ekspanziju upravo zahvaljujući ronilačkom turizmu. Oni su određeni broj svojih starih brodova potopili i pretvorili u ronilačke lokacije. Taj potez donio im je veliki rast broja ronilaca pa im ronilački turizam danas čini više od četvrtine ukupnih turističkih prihoda.
Cipar je tako odlučio svoje drevne ostatke u blizine luke Amathus pretvoriti u prvi podvodni arheološki park na Cipru. Vlasti se tako “klade” na ronilački turizam kao atraktivnu, društveno prihvatljivu i odgovornu granu turizma izbjegavajući masovni turizam u vrijeme pandemije COVID-19. Naglašavaju i ekološki aspekt ronilačkog turizma ističući kako su ronioci uglavnom ekološki osviješteni gosti, a i izuzetno dobri potrošači pa im upravo ronioci kao turisti najviše odgovaraju. Ronilačke ekipe nedavno su čistile i označavale podvodne rute u podvodnom arheološkom parku, a ciparski odjel za ribarstvo godinama je radio na zaštiti podvodne flore i faune i tako osigurao da poremećaj lokalne flore i faune bude minimalan.
Inače, ovaj projekt dio je programa pod nazivom ANDIKAT koji sufinanciraju Europska unija, Grčka i Cipar, a čiji je cilj promicanje arheološke baštine zemalja putem mreže ronilačkih staza.
A što po tom pitanju rade nadležni u Hrvatskoj? Želimo li uopće ronilački turizam na Jadranu, ili nam je cilj imati masovni turizam 60 dana u godini?
Stanko Borić je iskusni novinar i urednik web portal www.scubalife.hr, a piše o svim ronilačkim temama, od ronilačke opreme, putovanja, fotografije, povijesti ronjenja, asocijacijama, lokacijama...