Jacques-Yves Cousteau bio je taj koji je sa svojim ronilačkim partnerom Emileom Gagnanom stvorio prvi komercijalni sustav za ronjenje na svijetu, a ove godine obilježava se 80. obljetnica revolucionarnog izuma koji je oblikovao ronjenje.
Regulator “na zahtjev” dizajniran za opskrbu ronilaca komprimiranim zrakom promijenio je sve otvarajući nove svjetove i dopuštajući podvodnim istraživačima da rone daleko dulje i da se upuste dublje u plavetnilo.
Događalo se to u poprilično neočekivanom razdoblju, između 1942. i 1943. godine, dakle u doba Drugoga svjetskog rata u tada okupiranoj Francuskoj. Cousteau je bio mornarički oficir Vichyjevskih francuskih snaga te je zajedno sa strojarskim inženjerom Emileom Gagnanom razvio današnji princip rada regulatora i njegovu upotrebu zajedno s bocama – spremnicima zraka. 1943. su zajednički patentirali “Aqualung”.
Cousteau je rođen 1910. i bio je francuski pomorski istraživač, pisac, ronilac, filmski redatelj, pedagog i žestoki zaštitnik našeg plavog planeta. Doveo je podvodni svijet u ljudske živote blistavim dokumentarcima koji su zarobili maštu gledatelja. Obožavao je istraživanje oceana i uživao u dijeljenju radosti ronjenja sa svijetom kroz svoje knjige i dokumentarce. “Otac ronjenja” umro je 1997., a mi i dalje nastavljamo koristiti njegov revolucionarni izum i ronimo na Cousteauovim omiljenim ronilačkim lokacijama.
Kako bismo obilježili 80-u obljetnicu patentiranja Cousteau-ovog regulatora i zahvalili mu na otkrivanju nebrojenih ronilačkih lokacija diljem svijeta, navest ćemo četiri njegove omiljene ronilačke destinacije koje još uvijek važe za neke od najboljih na svijetu.
Sipadan, Malezija
Dokumentarac Jacquesa Cousteaua iz 1989. “Ghost of the Sea Turtles” proslavio je ovaj maleni otok u Celebeskom moru koji i danas konkurira za jednu od najljepših ronilačkih lokacija na svijetu.
Inače, Sipadan je bio predmet dugogodišnjeg teritorijalnog spora između Malezije i Indonezije koji je riješen 2002. godine – Međunarodni sud pravde u Hagu otok je (zajedno s obližnjim Ligitanom) dodijelio Maleziji pa je na otočiću danas stalna baza Malezijske mornaričke pješadije u kojoj se nalazi “prijavnica” gdje se svi ronioci prije ronjenja moraju registrirati i ishoditi formalnu dozvolu za ronjenje.
Karakteristično je da je Sipadan jedini “pravi” oceanski koraljni otok Malezije nastao formiranjem koraljnog grebena oko baze davno ugaslog i erodiranog vulkana koji se izdiže s oceanskog dna sa šestotinjak metara dubine.
Ono po čemu je Sipadan svjetski poznat je, ne samo kristalno čisto more i potpuno zdravi bujni koraljni greben, već i rezidentna jata riba koja ovdje obitavaju u zaista velikom broju. Ako baš nikada niste vidjeli nikakve podvodne fotografije iz Sipadana pa zaronite ovdje “na slijepo”, automatizmom ćete Sipadan proglasiti najboljom lokacijom na svijetu. Vi koji ste ponešto informirani pa ste već vidjeli fotografije jata barakuda ili jackova, ili bezbrojnih kornjača, bit ćete, uvjetno rečeno, pripremljeni na ono što ovdje možete vidjeti. Ali opet, ništa Vas ne može toliko fascinirati kao kada u stvarnosti doživite ova nesvakidašnja ronjenja.
Za kolaže fotografija sa Sipadana u ronilačkim časopisima ili na internetu uvijek možete pomisliti kako su pomno odabrani i pripremljeni zato da Vas privuku ovdje pa da možda ipak nećete doživjeti baš sve s tih fotografija, ali na Sipadanu to naprosto ne važi. Tu doživljavate sve, u velikoj količini i neprestano.
Veliku reportažu o ronjenju na Sipadanu možete pročitati u 38. broju SCUBAlife magazina.
Plava rupa, Belize
Ovo jedinstveno mjesto predstavljeno je u “Podmorskom svijetu” Jacquesa Cousteaua nakon njegovog prvog ronjenja tamo 1971. Prije mnogo tisuća godina Plava rupa je bila vapnenačka špilja, prije nego što je razina oceana porasla i uzrokovala poplavu i urušavanje. To je rezultiralo spektakularnim formacijama stijena i okolnim grebenom koji je proglašen UNESCO-vom svjetskom baštinom.
Velika plava rupa u Belizeu jedan je od najprepoznatljivijih prizora na svijetu, a beližanski koraljni greben dugačak je 282 kilometra. Plava rupa duboka je 120 metara i mračna je, tako da ovo nije ronjenje za početnike. Ronilački vodiči mogu odvesti gostujuće ronioce do dubine od 40 metara, ali napredna ronilačka obuka i iskustvo su ključni.
Naravno da je nama Europljanima veliki minus udaljenost relativno slaba prometna povezanost, što onda dovodi do skupoće u samoj organizaciji, ali ronjenja na Belizeu vrijede svakog uloženog eura. Zapamtite da će voda biti nekoliko stupnjeva hladnije što dublje ronite pa je važno izabrati odgovarajuću ronilačku opremu, a preporučujemo da sa sobom svakako ponesete ronilačku lampu. Iako Belize nudi dobre uvjete za ronjenje tijekom cijele godine, imajte na umu da kišna sezona traje od travnja do listopada.
Veliku reportažu o ronjenju na Belizeu možete pročitati u drugom broju SCUBAlife magazina.
Cortezovo more, Meksiko
Cousteau je jednom opisao Cortezovo more kao “svjetski akvarij”. zbog svoje raznolikosti i raznolikosti morskih vrsta. Tamo obitava više od 900 vrsta riba, a cijelo područje poznato je po znatiželjnim morskim lavovima koji će se rado pridružiti ronjenju.
Za to iskustvo ronjenja s razigranim morskim lavovima Los Islotes je dobar izbor, dok bi za ronjenje s čekićarima najbolji izbor bio Isla San Pedro. Za viđenja kitova i morskih pasa čekićara zarone treba planirati između kolovoza i studenog, dok se za ronjenje među hobotnicama i prijateljskim morskim lavovima preporučuju hladniji uroni od prosinca do ožujka.
Više o ronjenju u Cortezovom moru pročitajte u 30. broju SCUBAlife magazina.
Crveno more, Egipat
Jacques Cousteau istaknuo je dio povijesti u Crvenom moru kada je prikazao ronjenje na olupini broda Thistlegorm u svojoj seriji iz 1950-ih “Živo more, tihi svijet”. Potopljeni teretni parobrod potonuo je 1942. nakon što su ga pogodili njemački bombarderi, a mjesto za ronjenje djeluje poput podvodnog muzeja s artefaktima iz Drugog svjetskog rata, uključujući kamione, motocikle, oružje i dijelove zrakoplova.
Ostatak Crvenog mora jednako je intrigantan sa šarenim grebenima, drugim povijesnim brodolomima i impresivnom raznolikošću morskih vrsta pa danas svi ronioci iz Europe rado odlaze na ronjenje upravo u Egipat.
Na Crveno more ne treba trošiti previše riječi jer je već toliko poznato roniocima da bismo vam mogli samo biti dosadni. Crveno more poznato je po dobroj vidljivosti i uvjetima koji su mirni i bistri u svako doba godine.
Od ožujka do svibnja i od rujna do studenog smatraju se vrhuncem sezone, tako da oni koji vole mirnije okruženje na ronjenje uvijek mogu otići izvan glavne sezone.
Reportaže o ronjenju na Crvenom moru možete pročitati u šestom broju SCUBAlife magazina, 11. broju SCUBAlife magazina, 13. broju SCUBAlife magazina, 15. broju SCUBAlife magazina, 32. broju SCUBAlife magazina, 37. broju SCUBAlife magazina, 43. broju SCUBAlife magazina, 44. broju SCUBAlife magazina, 47. broju SCUBAlife magazina.
