Iako ronioci uglavnom ne koriste popularne full face maske za snorkeling, milijuni ljudi ih koriste pa valja upozoriti na rizike koji dolaze s korištenjem ovakvih maski.
Naime, iako se ove maske neroniocima čine praktične za snorkeling, čini se da mogu biti vrlo opasne pa čak i fatalne.
Maske za snorkeling koje pokrivaju cijelo lice najčešće koriste neronioci, a i ronioci ih često kupuju djeci koja onda veselo s površine promatraju podmorje. No, upravo te maske mogle bi ugroziti zdravlje onih koji ih koriste jer pogoduju razvoju imerzijskog plućnog edema (IPE).
Imerzijski plućni edem je stanje iznenadnog nakupljanja tekućine u plućima koje se obično javlja rano tijekom ronjenja ili plivanja, osobito u hladnoj vodi. To stanje može se svrstati u disbarične ronilačke bolesti, ali nije povezano s barotraumom pluća ili dekompresijskom bolešću, iako može tako izgledati. Čini se da su neke osobe predisponirane za razvoj IPE. Hladna voda, povišeni krvni tlak i drugi kardiovaskularni poremećaji glavni su čimbenici rizika nastanka ovog opasnog stanja, a prema izvješćima o smrti ljudi koji su koristili full face maske za snorkeling, evidentno je da one pogoduju razvoju IPE-a.
Smatra se da imerzijski plućni edem nastaje povećanjem pritiska u plućnim krvnim žilama naglim dotokom veće količine krvi iz ekstremiteta i trbuha zbog povećanog hidrostatskog opterećenja (pritiska vode), uzrokujući isticanje plazme u alveole (plućno tkivo ispunjeno zrakom u kojem se odvija razmjena plinova tijekom disanja). Uobičajeno se događa na površini kod plivača natjecatelja u otvorenim vodama, spašavatelja na vodi (Swimming-Induced Pulmonary Edema, SIPE), ali se može dogoditi i kod ronilaca na dah i s aparatom za autonomno ronjenje (Scuba Divers Pulmonary Edema, SDPE).
Iako se već samom pojavom ovih maski na tržištu uočilo da su mogući uzrok brojnih smrtnih slučajeva tijekom snorkelinga, ozbiljna rasprava počela je 2018. godine nakon niza smrtnih slučajeva ronjenja na Havajima za koje se u to vrijeme naširoko izvještavalo da su uzrokovani prekomjernim nakupljanjem ugljičnog dioksida u full face maski. Također, veći volumen maski za disanje koje pokrivaju cijelo lice otežava izbacivanje izdahnutog ugljičnog dioksida iz maske, što onda uzrokuje teže i dublje disanje u pokušaju da u pluća unese više zraka bogatog kisikom. Povećanje respiratornog napora stvara neravnotežu tlaka u plućima što pogoduje razvoju IPE-a.
Naravno, proizvođači ovih maski popravljali su dizajn pa su sada na mnogim full face maskama za snorkeling odvojeni dijelovi za gledanje (oči) i disanje (nos i usta) – smanjen volumen, ali i dalje ostaje problem prianjanja te barijere, nakupljanja ugljičnog dioksida koji može omamiti (uzrokovati nesvjesticu dok ste u vodi), povećanje respiratornog napora (pogoduje razvoju IPE-a)…
Stoga je Egipatska komora za ronjenje i vodene sportove (CDWS) objavila svoj stav i čvrsto se zalaže za zabranu korištenja full face maski za snorkeling još od kolovoza 2020., a zanimljivo je da je i Decathlon nedavno ažurirao svoju web stranicu na kojoj je sada istaknuto upozorenje da se maske za snorkeling koje pokrivaju cijelo lice ne preporučuju osobama koje pate od respiratornih ili kardiovaskularnih problema. Mnogi ronilački centri diljem svijeta koji vode goste i na snorkeling potpuno su zabranili korištenje full face maski za snorkeling.
Važno je upozoriti da se imerzijski plućni edem javlja i kod rekreativnih i profesionalnih ronilaca i naziva se SDPE (Scuba Divers Pulmonary Edema). Najčešće se susreće kod rekreativnih ronilaca, osobito kod žena srednjih godina i obično je povezan s pratećim komorbiditetima kao što su hipertenzija, ishemijska bolest srca i moguće prolazne reverzibilne kardiomiopatije kao što je Takotsubo kardiomiopatija. Smrtni slučajevi se najčešće javljaju kod žena starijih od 50 godina, a postoji i stopa ponavljanja od oko 30%, iako je vjerojatno podcijenjena jer mnogi ljudi prestaju roniti ili rijetko rone nakon početne epizode pa je teško pratiti recidive.
Više o imerzijskom plućnom edemu i rizicima za ronioce možete pronaći u knjizi koju bi svaki ronilac trebao imati – “Medicinski priručnik za ronioce” (autor: doktor Mario Franolić, specijalist hitne medicine, liječnik podvodne i hiperbarične medicine).
