Rijetko tko se nije osobno uvjerio koliko može biti neugodna bol u glavi, netko je ima rijetko, povremeno, u napadima, netko periodično (osobito žene), netko na promjenu vremena, osobito “na južinu”, a netko i stalno.
Glavobolja zahvaća cijelu glavu ili samo njezin dio – polovicu glave, u vidu “obruča”, u zatiljku, u sljepoočnicama, tjemenu, čelu, “iza očiju”.
Većinu glavobolja svrstavamo u takozvane primarne, često nepoznatog uzroka. Javljaju se po tipu migrenske, tenzijske ili “cluster” glavobolje. Sekundarnima najčešće znamo uzrok – povišeni ili sniženi krvni tlak, deformacije vratne kralježnice, tumori, povrede, upalni procesi i drugo. Postoje i one takozvane idiopatske (u značenju: nemamo pojma zašto).
Razlikujemo ih i po načinu ispoljavanja. Pulsirajuća glavobolja je obično dosta jaka, uzrokovana događanjima u krvnim žilama pa je nazivamo i vaskularnom. Neuralgične glavobolje (primjerice neuralgija trigeminusa) nastaju podražajima živca, najčešće hladnoćom, ali i toplinom, vjetrom, udarcem, stresom, virusom. Takve glavobolje obično su vrlo jake, teško podnošljive, ali kratkotrajne poput munjevitih žigova, više puta na dan, nekada višetjednog trajanja. Bol u glavi može biti i “podmukla”, tišteća, slabijeg intenziteta ali uporna, neprekidna, najčešće s ishodištem u mekim tkivima. Kada ima formu žarenja, uzrok je u autonomnom živčanom sustavu.
Sedam najčešćih tipova glavobolja
1. Migrena kreće iznenadno, javlja se u napadima, često uz mučninu, povraćanje, fotofobiju, depresiju, uz trajanje jedan do tri dana. Obično je teško zaustaviti napad, ako se to ne pokuša učiniti u samom začetku, a lijekovi koji se koriste su dosta agresivni. Često su kod žena redoviti pratitelji menstrualnog ciklusa, a pogoršava ih stres, nedovoljno spavanje, napor, ali pravi uzrok nije poznat. Jedan dio osoba koje pate od migrena imaju “migrenske aure” kao najavu da slijedi napad migrene. Aure se ispoljavaju kao čitav niz neuroloških i vidnih poremećaja, što je vrlo individualno.
2. “Cluster” (Hortonova) glavobolja jačinom je slična migrenskoj, ali kraće traje i javlja se sezonski ili kod meteoropatije (osjetljivosti na promjenu atmosferskog vremena). Lokalizirana je na predio lica (sljepoočnice, oči, čelo, nos), a napadi su svakodnevni tijekom više tjedana ili mjeseci.
3. Hormonalna glavobolja javlja se pretežno kod žena, najčešće u vezi s menstrualnim ciklusom ili u menopauzi, a različitih je karakteristika.
4. Stresna glavobolja je blaga do umjerena, dosadna, u vidu obruča oko glave, zatiljno i u vratu. Uzrokuju je mišićni spazmi izazvani napetošću i stresom, velikim i kroničnim umorom, respiratornim infekcijama, virozama…, a zadnjih godina osobito je učestala kod mlađih osoba zbog prinudnog pogrbljenog položaja kod upotrebe mobilnih telefona i računala.
5. Kofeinska glavobolja javlja se kod preosjetljivosti na kofein ili njegove zloupotrebe (pretjerana konzumacija kave, guarane, cola napitaka, lijekova s kofeinom…).
6. Kronična dnevna glavobolja najčešće je (ne i isključivo) migrenskog tipa, ali gotovo neprekidna ili s kratkim pauzama, danima i tjednima, svakoga mjeseca.
7. Sinusna glavobolja je, kao što i sam naziv govori, rezultat upale sinusa ili alergije koja smanjuje prohodnost sinusa. Javlja se u čeonom predjelu i/ili oko nosa i između očiju.
Liječenje glavobolja je često komplicirano, neizvjesno, vrlo individualno. Uz uobičajene lijekove protiv bolova pomažu mirovanje, tjelovježba, meditacije i relaksacije, t’ai chi chuan, yoga… Čak i svjetska zdravstvena organizacija prednost kod liječenja glavobolja daje akupunkturi. No, kada je iznenadna i uporna potrebno je učiniti neurološki pregled, a potom i druge, ovisno o prvim nalazima.
Glavobolja i ronjenje i ronilačke glavobolje
Nakon kratkog upoznavanja s osnovnim činjenicama o glavoboljama razmotrit ćemo dva pitanja važna za ronioce. Rone li ljudi koji pate od glavobolja? I što je s “ronilačkim glavoboljama”?
Odgovor na prvo pitanje je: ne bi trebalo roniti s glavoboljom jer to može provocirati pogoršanje s potencijalnim teškim pa i fatalnim posljedicama! Ali neki ipak rone i time dovode u rizik sebe i svoje ronilačke partnere. Čovjek s glavoboljom, bez obzira na formu i uzrok, čak i kada ona nije osobito jaka, nije potpuno suvisao i kritičan u ekstremnim uvjetima kakvi u ronjenju vladaju i koji se u trenutku mogu mijenjati. Zbog vazospazama (suženja krvnih žila) izazvanih promjenama tlakova i hladnoće najčešće će se glavobolja pojačati. Može doći do ronilačkog incidenta ili samo sumnje na mogući incident, što može biti okidač za paničnu reakciju i sve njene posljedice.
Ronilačke glavobolje su glavobolje nastale tijekom ronjenja ili izazvane samim ronjenjem. Mogu biti izazvane stezanjem manžete ronilačkog odijela oko vrata, zuboboljom, hladnom vodom… Ronilački liječnik svaku prijavu glavobolje kod ronilaca mora shvatiti vrlo ozbiljno i pokušati pronaći uzrok setom pitanja, pregleda i testova, bez obzira radi li se o akutnom ronilačkom incidentu ili kroničnoj pojavi. Pitanja se odnose na: ranije pojave problema s glavom i vratom neovisno o ronjenju, kakav je položaj ronilačkih boca i ostale opreme (ima li dužeg prinudnog položaja glave i vrata), poziciju i karakter boli, kakva je potrošnja disajnog plina i način disanja te koliki je bio napor jer se u naporu pojavljuje veća količina ugljičnog dioksida koji može provocirati glavobolju te kakav je bio profil ronjenja, ima li razloga za sumnju na disbaričnu ronilačku bolest (dekompresijsku bolest ili barotraumu pluća s plinskom embolijom).
Tip i karakter glavobolje te vrijeme nastanka u odnosu na ronilački profil
Sinusne glavobolje nastaju u fazama promjene tlaka (zaron ili izron) zbog nemogućnosti izjednačavanja tlaka u sinusnim šupljinama zbog akutne ili kronične upale (sinusitisa). Bolovi su najčešće čeoni ili oko nosa. Preveniraju se usporavanjem promjene dubine. Pogrešna je učestala praksa ukapavanje kapi za nos (dekongestiva) prije ronjenja jer se kasnije može dogoditi zarobljavanje zraka u sinusima (ako popuštanjem djelovanja kapi sluznica otekne), a tada je izron izrazito bolan i može prouzročiti pucanje kapilara s krvarenjem, ali i oštećenje koštanih struktura. S upalom sinusa ili alergijskim rinitisom ne bi trebalo roniti!
Tenzijske glavobolje javljaju se u vidu bolova u cijeloj glavi i/ili u zatiljku, a uzrokuje ih naprezanje mišića zbog napetosti ili stiskanja čeljusti jakim zagrizom usnika. Stjecanjem iskustva i opuštanjem pri ronjenju ove glavobolje nestaju.
Simptomi migrenske glavobolje uključuju jaku bol, promjene vida, slabost ili utrnulost ruke, mučninu i povraćanje nakon ronjenja. Kao i kod drugih ronilačkih glavobolja postoji mogućnost da su u pitanju simptomi dekompresijske bolesti. Ronjenje može biti okidač za pojavu migrene kod osoba koje je i inače imaju. Treba izbjegavati ronjenje u vrijeme kada se uzimaju lijekovi protiv migrene jer povećavaju rizik od pojave dušikove narkoze.
Simptomi glavobolje zbog trovanja ugljičnim monoksidom (iz neadekvatno filtriranog ronilačkog zraka u bocama) uključuju jaku bol praćenu stezanjem na čelu, vrtoglavicu, mučninu i povraćanje, crvenilo lica, gubitak svijesti. Nužno je dati kisik na licu mjesta odmah po izronu i potom provesti hiperbaričnu oksigenaciju u najbližoj medicinskoj ustanovi s barokomorom.
Nakupljanje ugljičnog dioksida hipoventilacijom i pojačanim tjelesnim naporom izaziva tupu pulsirajuću glavobolju. Potrebno je prestati se naprezati i polagano duboko disati, a potom smanjiti dubinu.
Pojava ronilačke glavobolje uvijek navodi na sumnju moguće dekompresijske bolesti, osobito ako postoji greška u profilu ronjenja i ako je praćena i drugim njenim simptomima i znakovima (bol u zglobovima, oteklina, osip na koži, svrbež, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, zujanje u ušima, ekstremna iscrpljenost…).
Dehidracijska glavobolja rezultat je nedovoljne hidracije prije ronjenja. Gubitkom veće količine tekućine znojenjem i mokrenjem stupanj dehidracije se povećava. Rezultat je povećanje gustoće krvi (hemokoncentracija) i njen usporeni protok, što samo po sebi izaziva nelagodu i glavobolju. Pored toga, u toj smanjenoj količini tekućine u krvnim žilama razmjena plinova je usporena te se smanjuje kapacitet krvi za otapanje dušika i povećava se rizik od dekompresijske bolesti bez obzira i na uredan profil ronjenja.
Opširnije o glavoboljama, fazama ronjenja u kojima nastaju glavobolje, ronilačkim glavoboljama i glavobolji koja upućuje na disbaričnu ronilačku bolest možete pronaći u Medicinskom priručniku za ronioce.
Dr. Mario Franolić je specijalist hitne medicine, liječnik podvodne i hiperbarične medicine, mentor u Zavodu za podvodnu i hiperbaričnu medicinu KBC Rijeka i pripadnik HGSS-a sa zvanjem gorskog spašavatelja te instruktor Komisije za medicinu spašavanja HGSS-a.
