Skupina ekonomista izradila je proračune za organizaciju “Prijatelji Zemlje”.
Cijena globalnog zagrijavanja mogla bi u konačnici iznositi bilijune dolara, a društveni troškovi su neizmjerni, pokazuje istraživanje “Klimatske promjene – cijena nečinjenja”. Istraživanje naglašava goleme troškove, ako svjetske vlade ne poduzmu nešto da se temperature na planeti, pogotovo u morima, ne prestanu povećavati, a ističu se i relativno mali novčani troškovi potrebni da se temperature drže pod kontrolom. Globalne temperature već su se povećale za 0,6 stupnjeva u odnosu na predindustrijske razine. Ukoliko se emisije raznih plinova nastave povećavati, riskira se povećanje za četiri stupnja Celzija u idućih 100 godina.
Već bi povećanje od dva stupnja značilo smanjenje područja pod usjevima žitarica, što bi bila katastrofa za mnoge poljoprivrednike i u razvijenim državama, a siromašne zemlje koje ovise o poljoprivredi doživjele bi drastičan pad. Došlo bi i do znatnog širenje broja i područja suša te do manjka pitke vode. Utjecaj bi bio nemjerljiv i na koraljne grebene koji bi gotovo u potpunosti nestali, a koji su od velike važnosti za ribare i turističku industriju. Bolesti poput malarije širile bi se prema sjeverozapadu planete, a mnogim vrstama, kao što je polarni medvjed, prijetio bi potencijalni nestanak. “Klimatski sistem ima golemu inerciju, baš kao i ekonomski sistem koji emitira toliko puno ugljičnog dioksida. Kao i supertanker koji mora ugasiti svoje motore 25 kilometara prije predviđenog stajanja, tako i mi moramo početi smanjivati emisije plinova već sada, ako želimo spriječiti katastrofu koja dolazi u desetljećima pred nama!”, rekao je doktor Frank Ackerman, direktor istraživačkog programa Svjetskog instituta za razvoj i okoliš te jedan od autora izvješća.
