U sjedištu UNESCO-a u Parizu predstavljeni su rezultati podvodne arheološke misije “Skerki Bank” u Sredozemnom moru (kontinentalni pojas Tunisa) i Sicilijanskom kanalu (talijanski kontinentalni pojas).
Tom prigodom javnosti su predstavljeni rezultati misije kroz izložbu fotografija Angela Fitora te premijeru ekskluzivnog dokumentarca “Mission Méditerranée, le musée des Abysses”.
Naime, skupina podvodnih arheologa iz Hrvatske, Španjolske, Francuske, Italije i Tunisa otkrila je lani tri olupine brodova na dnu Sredozemnog mora, sjeverozapadno od Sicilijanskog prolaza gdje vjerojatno leže još stotine potopljenih brodova Feničana, Rimljana, Grka i drugih naroda. Morski prolaz između talijanskog otoka Sicilije i obale Tunisa na sjeveru Afrike stoljećima je bio važna trgovačka ruta na Mediteranu, a također je razdvajao moćno Rimsko carstvo od suparničke snažne Kartage.
Ekspedicija u kojoj su iz Hrvatske sudjelovali dr. sc. Mladen Pešić (ravnatelj MCPA Zadar) i Roko Surić (Odjel prezentacije MCPA Zadar) trajala je dva tjedna, a znanstvenici su bili na francuskom znanstvenom brodu “Alfred Merlin”. Inače, ova međunarodna ekspedicija utemeljena je na Konvenciji UNESCO-a o zaštiti podvodne kulturne baštine iz 2001. godine koja predviđa sustav međunarodne suradnje u međunarodnim vodama. Američki arheolozi Robert Ballard i Anna Margueritte McCann istraživali su na istom mjestu još ’90-ih godina i pronašli neke potopljene brodove, no tada još nije postojao međunarodni sporazum o istraživanju pa je zbog toga ovo područje ostalo neistraženo.
Pod okriljem UNESCO-a prošle je godine oformljen tim, a Francuska je poslala suvremeni istraživački s posadom i dva robota s kamerama za snimanje dna. Hrvatska, Španjolska, Italija i Tunis poslale su arheologe te uplatile po 20.000 dolara. Istraživači su na talijanskoj strani, na dubini od 800 metara, uočili tri potopljena broda koje su već bili otkrili američki arheolozi. Posada je bila posebno uzbuđena kada se našla u slabo istraženim vodama Tunisa. Blizu grebena Skerki Banks stoljećima su misteriozno nestajali brodovi. “Misterij se sastojao od velikog podvodnog grebena koji pomorci u tadašnjim jednostavnim brodovima nisu primjećivali pa su udarali u njega. Prisutne su i snažne struje koje idu u raznim pravcima i otežavaju plovidbu”, rekao je za Hinu Andres Perello, direktor španjolske institucije Casa Mediterraneo (partner u projektu). “Ne samo da su nekadašnji jedrenjaci imali problema u tim vodama, nego i naš istraživački brod posljednje generacije. Morao je imati dupli motor kako bi se odupirao strujama. Brod je trebao boraviti na istom mjestu da bi se robot mogao spustiti i snimati dno, no pomicao se nošen strujama”, napominje Perello.
Pomoću robota s kamerom koji mogu istraživati na dubini do 2500 metara znanstvenici su otkrili jedan antički i dva broda iz 19. stoljeća. Pretpostavlja se da je riječ o feničkom ili rimskom brodu, a povjesničari će proučiti porijeklo novijih brodova i vidjeti koji su to i čiji su to uopće brodovi bili jer je vjerojatno da su potopljeni tijekom Prvog ili Drugog svjetskog rata. Ovi znanstvenici tvrde da bi daljnje istraživanje porijekla brodova moglo baciti novo svjetlo na povijesna događanja.
Inače, ovo je do sada UNESCO-va najveća misija očuvanja podvodne baštine. Njome će biti izrađena digitalna karta s potopljenim brodovima, a čitavo područje stavljeno pod zaštitu od uništavanja i krađe.
