U Malinskoj na Krku prije nekoliko dana (06.07.2024.) na krovu Interpretacijskog centra maritimne baštine DUBoak otvorena je izložba o životu Karla Baumanna.
Izložba je otvorena na 70. obljetnicu pogibije tog pionira profesionalnog autonomnog ronjenja na Jadranu, inženjera, sportskog jedriličara, sportskog pedagoga i dvostrukog olimpijca, a bit će dostupna za razgledavanje do 10.09.2024.
Na otvorenju izložbe bila je Karlova kći Daina Glavočić, autorica izložbe i istoimene knjige koja je s brojnim okupljenima podijelila neka od iznimnih dostignuća svoga oca.
Nakon službenog otvorenja izložbe u zalazak Sunca predstavnici Općine, ŠRU Lastavica i JK Malinska s tradicijske barke Zora položili su vijenac u more, a iza Zore je plovila barka bez kormilara u spomen na Baumannov ispraćaja u Splitu 1954. godine kada je njegova jedrilica Rosa Marie plovila sama bez svog dugogodišnjeg kormilara.
Karlo Baumann rođen je u Boki Kotorskoj 1914. u mađarskoj obitelji, školovan u Splitu i Zagrebu, živio i radio u Opatiji i Rijeci, a istaknuo se i kao sportaš – jedriličar (državni i europski prvak 1935., dvostruki olimpijac u jedrenju 1936. i 1952.), dubinski teški ronilac Brodospasa te pionir autonomnog ronjenja u Hrvatskoj (i tadašnjoj Jugoslaviji).
Istraživao je podmorje aparatima tipa Frogman, Dräger i Pirelli, a bavio se i problemima podvodne fiziologije i patologije te profilaktičkih mjera za sigurno ronjenje. Sudjelovao je u mnogim akcijama Brodospasa na izviđanju i spašavanju potonulih brodova. Ostao je zabilježen kao čovjek koji je ronio tijekom vađenje broda “Karlo VI” u zaljevu Raša (1947.), vađenje parobroda “Srbin” kod rta Glavotok u Krčkom kanalu (1947.), spašavanja broda “Argo” potonulog kod Žirja (1949.) i broda “Vuk Karadžić” kod otoka Vira (1954.), a istaknuo se i u spašavanju poplavljenog rudnika Trepča (1953.).
Karlo Baumann poginuo je 1954. godine pri zaronu u pokušaju da pomogne brodu “Žužemberk” da isplovi iz gradske luke u Splitu. “Žužemberk” je bio vezan uz gat Sv. Duje, a Baumann je pozvan da im očisti brodsku rešetku usisnog ventila za hlađenje motora jer nisu mogli isploviti. Zaronio je u lakoj ronilačkoj opremi i nije više isplivao, a do današnjeg dana okolnosti te tragedije ostale su nepoznate.
Ispraćaj ovog proslavljenog olimpijca bio je veličanstven. Jedriličari su kružili punim jedrima po splitskoj gradskoj luci, a jedna mala jedrilica “jola” imenom “Rose Marie” jedrila je sama, bez kormilara!
Na gatu sv. Duje u splitskoj luci Brodospas i RSD Split na prvu obljetnicu Karlove pogibije postavili su spomen-ploču (prilikom obnove 2021. godine ploča je nestala).
Više o životu i ronilačkim podvizima Karla Baumanna, oca hrvatskog (i jugoslavenskog) ronjenja te o okolnostima njegova stradavanja možete pronaći u 41. broju SCUBAlife magazina.
