Stoljećima je portugalska obala skrivala groblje izgubljenih brodova od kojih mnogi još uvijek sadrže svoje zlato, srebro i druga blaga ispod površine Atlantika.
Podvodni arheolog Alexandre Monteiro identificirao je 250 olupina brodova s blagom, uključujući španjolsku galiju koja je nosila 22 tone zlata i srebra. Ali bez zaštite, ove su olupine u opasnosti od lovaca na blago.
Izvanredna zbirka potopljenih brodova s blagom ostala je skrivena stoljećima – sve do sada. Alexandre Monteiro proveo je desetljeća otkrivajući i katalogizirajući olupine brodova koji su nekada nosili zlato, srebro i neprocjenjive artefakte, otkrivajući nevjerojatnu bazu podataka od 8620 olupina, od kojih je za najmanje 250 potvrđeno da sadrže blago.
Ovi brodolomi nisu samo ostaci prošlosti; pričaju priču o ulozi Portugala u dobu istraživanja kad su brodovi iz Španjolske, Portugala i drugih europskih sila plovili svjetskim oceanima u potrazi za bogatstvom i dominacijom. Mnogi od tih brodova nikada nisu stigli do svojih odredišta, već su potonuli u dubine Atlantika noseći sa sobom svoj dragocjeni teret. Među njima je i Nossa Senhora do Rosário, španjolska galija koja je potonula 1589. godine noseći nevjerojatne 22 tone zlata i srebra.
Iako bi ovo otkriće moglo ponovno ispisati pomorsku povijest, ono također izaziva zabrinutost. Bez službene zaštite, ove olupine brodova suočavaju se s prijetnjama lovaca na blago. Monteiro upozorava da bi bez intervencije ova neprocjenjiva povijesna mjesta mogla biti uništena prije nego što se pravilno prouče.
Skrivena pomorska riznica ispod portugalskih voda
Vode koje okružuju Portugal jedno su od najbogatijih groblja brodoloma na svijetu s brodovima izgubljenim zbog oluja, ratova i piratstva između 15. i 19. stoljeća. Monteirov rad rasvijetlio je goleme razmjere brodoloma ispod Atlantika, posebno oko portugalskog kopna, Azora i Madeire.
Monteirova posvećenost pomorskoj arheologiji dovela je do nekih izvanrednih otkrića, a možda uvjerljivije otkriće je pronalazak Nossa Senhora do Rosário. Za ovu španjolsku galiju koja je potonula 1589. poznato je da je nosila golemo bogatstvo u zlatu i srebru. Monteiro, odlučan pronaći ovu legendarnu olupinu, proveo je godine istražujući njezinu povijest. “Proučavao sam povijest ovog broda; čak znam i ime kapetanove majke. Prema službenim podacima, brod je prevozio 22 tone zlata i srebra”, rekao je Monteiro. Njegova se upornost isplatila nakon četiri godine arhivskog istraživanja kada je konačno odredio vjerojatnu lokaciju broda. Nakon te četiri godine zaronio je i u prvom zaronu pronašao ostatke olupine.
Otkriće ove olupine potvrdilo je povijesne zapise dokazujući da mnogi potopljeni brodovi s blagom dokumentirani u starim pomorskim arhivima još uvijek neotkriveni počivaju ispod oceana.
Zašto su ove brodolome u opasnosti
Unatoč kulturnom i povijesnom značaju ovih brodoloma, Monteiro upozorava da Portugalu nedostaje odgovarajući plan zaštite kako bi spriječio pljačku ili uništenje ovih mjesta. Ovi brodolomi nisu samo povijesni artefakti; oni su također mete lovaca na blago koji su sve više usmjerili svoju pozornost na podvodne operacije spašavanja u potrazi za zlatom, srebrom i rijetkim artefaktima.
Znamo da postoji 250 potopljenih brodova s blagom i znamo da će prije ili kasnije neki lovci na blago pronaći neke. Osim lovaca na blago ove olupine ugrožava i obalni razvoj – građevinski projekti poput proširenja luka i podvodnog bušenja mogli bi slučajno otkriti i uništiti lokacije olupina. Također, prirodna erozija, oceanske struje, oluje i pomicanje pijeska mogli bi dodatno zatrpati ili oštetiti olupine prije nego što ih arheolozi dobiju priliku proučiti.
Ovaj nedostatak zaštite predstavlja ozbiljnu prijetnju portugalskom pomorskom naslijeđu budući da ove olupine brodova čuvaju stoljeća povijesti čekajući da budu istražene.
