Veliki postotak ronilaca su ljudi s kroničnim zdravstvenim problemima, od kojih neki predstavljaju rizik sami po sebi.
U 36-om broju SCUBAlife magazina možete pročitati nešto više o lijekovima i ronjenju pa ćete tamo saznati da neki lijekovi mogu dodatno povećati rizike kod ronjenja. Kao i obično u medicini, tako je i ovo zapravo neiscrpna tema. Stalno se rade nove studije, objavljuju novi znanstveni radovi i priopćenja.
Tako je nedavno Australac, doktor John Lippmann sa suradnicima u pregledu medicinskih stanja 126 poginulih ronilaca u Australiji u periodu 2001. do 2013. godine ustvrdio kako je gotovo polovica ovih smrti bila povezana s ozbiljnim kroničnim bolestima. Na prvom mjestu su bile ishemijska srčana bolest i različite aritmije prisutne kod četvrtine svih stradalih. Taj rezultat poklopio se sa sličnim američkim istraživanjem koje je pokazalo 26% srčanih uzroka fatalnog ronilačkog incidenta.
Zaključili su kako bi ronioci, a osobito stariji i oni koji imaju kronične bolesti, morali prolaziti češće i detaljnije liječničke preglede kojima bi se provjerilo mogu li roniti. Neki od nastradalih znali su za svoje bolesti, dok su kod nekih bile neprepoznate, a definirane su obdukcijom i bile su uzrokom ronilačke nesreće sa smrtnim ishodom. Navedene su srčane bolesti: ishemijska srčana bolest (češće prepoznata i liječena, ali i dosta neprepoznatih), hipertenzija, aritmije, miokarditis, deformacija mitralnog srčanog zaliska, a više od 20% imalo je uvećanu lijevu srčanu komoru. Od drugih bolesti navedene su: astma, plućne ciste, pleuralne priraslice, plućni emfizem, kronična opstruktivna bolest pluća (KOPD), dijabetes neovisan o inzulinu, imerzijski edem pluća, cerebrovaskularni incidenti, aneurizme, epileptički napad, alkoholizam, nefritis. Skoro svi incidenti dogodili su se na dubinama do 20 metara.
Osobno sam često čuo od ronilaca sa srčanim problemima ili hipertenzijom kako nema razloga za brigu jer ne rone jako duboko. Uočeno je i da su većinom u pitanju bili pretili ronioci. U ronilačkoj zajednici i među ronilačkim liječnicima bilo je podvojenih mišljenja o debljini kao rizičnom faktoru za ronjenje. Činjenica je da debljina bitno utječe na respiratornu mehaniku tijekom ronjenja. Dodatno, uz povećanu težinu utega i promijenjena hidrodinamička svojstva povećava se potreba za pojačanom srčanom aktivnosti. Pored toga, debljina uzrokuje i druge zdravstvene probleme – sleep-apneju, dijabetes, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi (hiperlipoproteinemiju) i druge, što sve predstavlja dodatni rizik od pojave srčanih bolesti, često dugo neprepoznatih.
Više o ovoj temi možete pročitati u 41. broju SCUBAlife magazina (listopad 2020.).
Dr. Mario Franolić je specijalist hitne medicine, liječnik podvodne i hiperbarične medicine, mentor u Zavodu za podvodnu i hiperbaričnu medicinu KBC Rijeka i pripadnik HGSS-a sa zvanjem gorskog spašavatelja te instruktor Komisije za medicinu spašavanja HGSS-a.
