Mante su divovske, graciozne i karizmatične, ali su i geniji među ribama.
Mante imaju ogroman mozak, najveći od svih riba, s posebno razvijenim područjima za učenje, rješavanje problema i komuniciranje. Ogromne mante su razigrane, znatiželjne i mogu se čak prepoznati u zrcalima, što je znak samosvijesti. “Kad ste u vodi s mantom, osjećate da ste u vodi s nečim inteligentnijim od obične ribe”, rekao je ekolog Josh Stewart. Mante su vrlo različite od drugih velikih riba. “Kitopsine vas ignoriraju, vi ste za njih samo još jedna riba čistačica”, dodaje Stewart, “dok će mante pokušavati doći u interakciju s vama. One su više poput sisavaca.”
Mantin mozak može biti deset puta veći od mozga kitopsine. Ne samo da je mozak fizički velik, već je i velik u odnosu na tijelo mante. To je još jedan znak visoke inteligencije, specifičan i za slonove, dupine i ljude. Csilla Ari, direktorica Manta Pacific Research Foundation-a, proučava mante, njihov mozak i ponašanje. “Ove su raže proširivale područja mozga povezana s inteligencijom, vizijom i motornom koordinacijom. Neke stanice mozga također su fizički više slične onima kod ptica i sisavaca, nego ribljima”, zaključila je Csilla Ari.
Upravo stoga se mante i ponašaju pametno. One pomiču svoju inteligenciju u testovima ponašanja koji koriste ogledala kako bi provjerili samosvijest. Samo nekoliko vrsta, uključujući velike majmune i dobre dupine, može prepoznati svoje vlastite odraze, a ne napadaju ili ignoriraju zrcalo. U studiji iz 2016. godine Ari je otkrila da su zatočene mante plivale natrag – naprijed ispred zrcala neuobičajeno dugo vremena te su ispitivali dijelove tijela koje inače ne bi vidjele na sebi. Mante su mahale kratkim, rogolikim perajama oko usta 10 puta češće nego bez ogledala te ispuhivale mjehuriće gledajući zrcalo – neobična ponavljana ponašanja mogla bi značiti samosvijest. Mante nisu reagirale na svoj odraz kao na drugo živo biće. Kada manta vidi novu osobu ili ima snažnu društvenu interakciju, bijela boja se također pojačava na glavi i leđima. Ali u ovom slučaju mante nisu promijenile boju dok su gledale u zrcalo. To djeluje kao samosvijest, ali je ne dokazuje, naglasila je Ari. Zoologistica Vera Schluessel sa Sveučilišta u Bonnu, u Njemačkoj, koja nije bila uključena u studiju iz 2016. slaže se s time. Posljednje je desetljeće provela proučavajući spoznajne procese morskih pasa i manti. Iako ova studija ne dokazuje samosvijest, Schluessel je rekla: “Nijedna riba kojoj sam pokazala zrcalo nije se u njemu prepoznala.”
Pametnice u opasnosti
Na žalost manti, pametno ne znači sigurno. Ribari u zemljama kao što su Šri Lanka i Indija love graciozne divove, a dijelovi tijela manti sve su popularniji i u kineskoj medicini. “To je analogija juhi od peraje morskog psa”, kaže Stewart iz Manta Trust-a. Mante se aktivno love i zbog mesa, no, pogibaju i kao kolateralne žrtve uhvaćene u ribarske mreže ili zbog sudara s brodovima. Problem je što se mante sporo razmnožavaju; ženka ima jednog mladunca svakih nekoliko godina. Dok mantama inteligencija ne jamči njihovu sigurnost, ipak im pomaže. “Budući da su pametne i znatiželjne te je zabavno provoditi vrijeme s njima, ljudi su spremni učiniti više kako bi ih zaštitili”, rekao je Stewart. U 2014. godini Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama ojačala je zaštitu manti te naložila kontrolu i uvođenje posebne dozvole za trgovinu mesom, hrskavicama i perajama ovih riba. Prošle godine Peru je zabranio lov na divovske oceanske mante, a Meksiko, Filipini, Indonezija i Ekvador također ograničavaju ribolov na mante.
