Kozice (Natantia) su plivajući deseteronožni rakovi (Decapoda) s dobro razvijenom repom i repnom perajom.
Dok sjedimo uz morsku obalu i noge držimo u plićaku, često osjetimo grickanje po nogama. Najčešće je to kamena kozica (Palaemon elegans) koja se hrani odumrlim stanicama naše kože. Zahvaljujući snažnom repu i velikoj repnoj peraji kozice se mogu strelovito kretati unatraške. To se dešava prebrzo za ljudsko oko pa nam se čini kao da se teleportiraju s jednog na drugo mjesto pa je i to vrlo zanimljivo roniocima, pogotovo za vrijeme noćnih ronjenja kada smo više koncentrirani na sićušne organizme koje za dnevnih ronjenja u pravilu ne primjećujemo.
Kozicama je ljuska između očiju produžena u rostrum (čeoni šiljak) koji strši prema naprijed. Plivaju pomoću dobro razvijenih nogu za plivanje, a pri brzom pokretanju uvlače rep pod glavopršnjak (gornji dio tijela sastavljen od sraslih članaka glave i prsišta), što ih munjevito pokreće unatrag. Skelet im je mekan i slabo pigmentiran pa su mnoge vrste gotovo prozirne. Neke vrste mogu mijenjati boju i tako se prilagoditi okolišu. Mužjaci su u pravilu manji od ženki. Kliješta su im mala i nerazvijena tako da je njihovo glavno oružje brzo plivanje i prikrivanje. U Jadranu (i na Mediteranu) obitava značajan broj vrsta koje pri ronjenjima uglavnom prolaze manje zapaženo, iako se radi o vrlo atraktivnim životinjicama, pogotovo za podvodne fotografe.
Zelena mekušica (Hippolyte inermis)
Živi u livadama morskih cvjetnica na dubinama jedan do 50 metara. Bojom i oblikom tijela prilagođena je listovima morskih trava, zato ju je vrlo teško uočiti. Noge su joj idealno prilagođene pridržavanju za dugačke listove na kojima obitava. Ženke narastu do 42 milimetra duljine.
Kozica iz posidonije (Palaemon xiphias)
Ima prozirno tijelo sivo – zelene boje sa sitnim šarenim točkicama. Na gornjoj strani rostruma ima šest do sedam zubaca. Živi na morskom dnu obraslom morskim travama i algama do 30 metara dubine. Hrani se sitnim organizmima, algama i strvinama. Ženke su veće od mužjaka, narastu do 65 milimetara.
Kamena kozica (Palaemon elegans)
Tijelo joj je prozirno s tamnosmeđim prugama. Ima jako izbočene oči i dugačke antene (1,5 dužine tijela).
Zglobovi na nogama su žuto obojeni. Hrani se sitnim organizmima, algama i strvinama, naraste do 50 milimetara. Živi na stjenovitom dnu obraslom algama na dubinama do pola metra. Vrlo je slična maloj kozici (Palaemon serratus) od koje se razlikuje po broju zubaca na rostrumu.
Jadranska kozica (Lysmata seticaudata)
Kozica je crvene boje s bijelim vodoravnim prugama po tijelu. Živi među kamenjem na dubinama od jednog do 30 metara, a može narasti do 35 milimetara. Hrani se sitnim organizmima, najčešće skidajući parazite s tijela drugih morskih stanovnika. Čisti usnu šupljinu nekih riba, osobito murina. Ribe puštaju kozicu da se kreću njihovim ustima i pritom ih čiste od nametnika. Akvaristi je rado drže u morskim akvarijima gdje je korisna jer obavlja ulogu higijeničara.
Račić čistač (Periclimenes amethysteus)
Živi među lovkama različitih moruzgvi gdje je dobro zaštićen od neprijatelja. Najčešće je to mramorna vlasulja (Aiptasia mutabilis). Ima prozirno tijelo sa svijetlim trakama. Na gornjoj strani repa ima svojstvenu mrlju u obliku srca. Živi na dubinama od jednog do 30 metara, a može narasti do 30 milimetara. Endem je Sredozemlja.
Prozirni račić čistač (Periclimenes aegylios)
Ima prozirno tijelo posuto modrim točkicama i svijetlo obrubljenim mrljama. Na repu ima veliku svojstvenu mrlju u oblika slova “V”. Živi u zajednici s moruzgvama, najčešće sa smeđom vlasuljom (Anemonia viridis). Endem je Sredozemlja, naraste do 30 milimetara.
Mala kozica (Palaemon serratus)
Ima prozirno tijelo s uskim tigrastim prugama. Životni vijek joj je tri do pet godina, a može narasti do 70 milimetara. Hrani se algama i sitnim beskralješnjacima. Živi na kamenitom dnu obraslom algama do pet metara dubine. Vrlo je slična kamenoj kozici.
Rojeće kozice (Leptomysis sp.)
Ove kozice nemaju kliješta i narastu svega do 10 milimetara. Žive u većim skupinama nalik rojevima. Najčešće se zadržavaju u blizini vlasulja među čijim lovkama nalaze sigurnost u slučaju opasnosti. Tijelo im je uglavnom prozirno, ponekad lagano obojeno crvenim ili smeđim pigmentom. Obitavaju na dubinama od dva do 30 metara.
Hitroplovka (Plesionika narval)
Za ovu vrstu svojstven je vrlo dug crveni rostrum, dugačke antene i noge. Kozica je ružičaste boje s uzdužnim crvenim i žuto-bijelim prugama. Može narasti do 10 centimetara. Svijetloplava jajašca ženka nosi na sebi. Živi na dubinama od svega nekoliko metara (najčešće u špiljama) pa sve do 400 metara.
Prozirna kozica (Periclimenes scriptus)
Kozica je gotovo potpuno prozirna što je čini teško uočljivom. Tijelo joj je mjestimično posuto sitnim bijelim i crvenim točkicama, a na gornjoj strani repa ima svojstvenu mrlju o obliku slova “V”. Najčešće se može naći među lovkama zlatne moruzgve Condylactis aurantiaca, a obitava na dubinama do 40 metara.
Više o ovim munjevitim ljubimcima podvodnih fotografa možete pročitati u 24. broju SCUBAlife magazina (lipanj 2016.).
Marinko Babićzaslužan je za neke od najatraktivnijih materijala o podvodnoj biologiji koje objavljujemo u SCUBAlifeu. Prvu ronilačku kategoriju stekao je još 1979., a kasnije je bio pripadnik specijalnih postrojbi u kojima je ronjenje bilo značajan element obuke i borbene spremnosti. Profesor je kineziologije, a zanimljivo je da roni na dah pa su sve podvodne fotografije iz njegovog opusa nastale upravo ronjenjem na dah.
