Nakon nedavnog napada morskog psa koji je u egipatskom ljetovalištu Hurghada usmrtio mladog ruskog plivača Vladimira Popova ponovno se postavilo pitanje što se događa u Crvenom moru?
Ronioci dobro znaju da su “napadi” morskih pasa bilo gdje u svijetu iznimno rijetki. Prema izvještaju International Shark Attack File-a prošle je godine bilo samo 57 incidenata, a većina bez smrtnog ishoda. Obično te incidente oklijevamo uopće nazvati napadima pa radije o njima razmišljamo kao o slučajevima zamjene identiteta. No, dva od pet smrtnih slučajeva u napadima morskih pasa zabilježenih u cijelom svijetu 2022. godine dogodila su se u Hurghadi. Oba ta slučaja tretiraju se kao ničim izazvana i vremenski blizu, a ove godine se ponovo dogodio takav slučaj.
Statistika događaja u Crvenom moru u proteklih 12 mjeseci prilično je uznemirujuća jer se radi o popularnoj ronilačkoj destinacija pa se u vodama oko Hurghade uvijek mogu naći grupe ronilaca koji upravo žele roniti s morskim psima. Pogledamo li statistiku u zadnjih 10 godina možemo vidjeti da je upravo u Crvenom moru zabilježeno 9 smrtnih slučajeva zbog napada morskih pasa, što sada neki znanstvenici tumače kao devijaciju pa su krenula proučavanja ponašanja morskih pasa u Crvenom moru.
Prema lokalnom tijelu za zaštitu okoliša (HEPCA), uvjeti koji dovode do toga da morski psi napadnu ljude uzrokovani su ljudskim aktivnostima kao što su prekomjerni ribolov, pogrešno odlaganje otpada i bacanje životinjskih lešina u more. Stručnjaci inzistiraju na tome da životinjske lešine i drugi otpad od hrane koji ljudi bacaju s brodova (ili čak namjerno hrane morske pse) remete prirodne obrasce hranjenja morskih pasa i uzrokuju značajne promjene u ponašanju.
Ipak, istraživanje provedeno na Bahamima nije otkrilo porast neizazvanih napada morskih pasa, unatoč sve većem broju ronjenja s mamcima (hranjenjem morskih pasa) u vrijeme istraživanja.
No, povećanje temperature u Crvenom moru u posljednjih 20 godina moglo bi biti uzrok promjene u ponašanju morskih pasa. Naime, morskim psima je teško prilagoditi se na to i mijenja im se ponašanje. Oni moraju održavati svoju temperaturu unutar povoljnog raspona kako bi maksimizirali izvedbu. Studije su pokazale da je temperatura važan pokretač kretanja i korištenja prostora za neke vrste morskih pasa. Utječe na fiziološke i biološke procese kao što su brzina rasta, migracija, hranjenje, metabolizam, embrionalni razvoj i probava. Temperatura mora vjerojatno je najutjecajniji fizički pokretač koji upravlja kretanjem morskih pasa. Ako te životinje nisu u stanju kontrolirati situaciju dulje vrijeme, to mora utjecati na njih. To bi njihovo ponašanje moglo učiniti manje predvidljivim, eksplozivnijim i nestalnijim.
Drugi važan čimbenik je da, iako je globalna populacija morskih pasa pala za više od 70% u posljednjih 50 godina, broj morskih pasa koji žive u Crvenom moru iznenađujuće raste. Morski psi migriraju iz Indijskog oceana potaknuti klimatskim promjenama i ljudskim aktivnostima. Klimatske promjene znače porast temperature mora. Kako mora postaju sve toplija (“tropskija”), stvorenja poput morskih pasa radije ostaju duže u tim vodama, ali postaju agresivnija kad ne uspiju pronaći svoju uobičajenu hranu.
Nema sumnje da je potrebno više znanstvenih podataka da bismo predvidjeli kako bi sve ovo moglo utjecati na ponašanje morskih pasa, ali opravdano je već sada postaviti pitanje o povećanom riziku ronjenja s morskim psima u Crvenom moru zbog promjene u ponašanju morskih pasa.
