Većina podataka o oceanima prikuplja se 15-ak kilometara od obale, što baš i nije pogodno za znanstvenike koji se drže kopna.
Ovaj problemčić nadahnuo je klimatologinju Karsten Shein i morskog konzervatora Petera Quilliama da se zapitaju ne bi li bilo pametno iskoristiti ronioce da prikupe podatke.
Tako je tim kreirao Ocean Eye (oko oceana), desetcentimetarski uređaj dizajniran da ga se pričvrsti na opremu, a on prikuplja znanstvene podatke svaki put kada se nađe u vodi. Radi tako da ga uparite s Vašim pametnim telefonom ili tabletom prije urona kako biste mu dopustili da prikuplja Vaše koordinate. Kada uđete u vodu on prati dubinu i lateralne pokrete te stvara 3D profil urona. Također, prati temperaturu, količinu dostupne svjetlosti te provodljivost putem algoritma kako bi odredio salinitet. “Dubinu mjeri mnogo preciznije od većine ronilačkih kompjutera jer koristi znanstvene instrumente”, kaže Neil van Niekerk, jedan od četiriju osnivača uz Shein, Quilliama i Jenny Parmar te nastavlja: “Na kraju urona uređaj se pomoću Bluetootha automatski povezuje s pametnim uređajem bez da korisnik treba nešto učiniti. Kada pametni uređaj prikupi podatke iz Ocean Eyea, šalje ih na server.”
Osnivači planiraju suradnju s ronilačkim centrima te namjeravaju opremiti instruktore i voditelje ronjenja ovim uređajima, budući da su oni svaki dan pod vodom te bi tako osigurali znanstvenoj zajednici trenutačne informacije o događajima na grebenima. “Na taj bi način omogućili znanstvenicima informacije u slučaju opasnosti ili prijetnje prirodi”, kaže Niekerk. To bi im upozorenje omogućilo pisanje prijedloga za slanje preciznijih i skupljih instrumenata na mjesta na koja je to potrebno radi provođenja boljih istraživanja s ciljem sprječavanja uništenja, kao što je to bilo tijekom izbjeljivanja koralja od 2014. do 2017. koje je uništilo grebene diljem svijeta.
Tim također želi uključiti rekreativne ronioce u projekt kako bi i oni postali dio znanstvene zajednice. Ronioci bi mogli dijeliti podatke i s prijateljima te na taj način dobivati značkice i priznanja za mjesta koja su prijavljivali. Kako bi omogućili što većem broju ljudi pristup ovakvom načinu istraživanja ideja je držati nisku cijenu uređaja koliko god je to moguće. Za sada je predviđena cijena između 99 i 199 dolara, u ovisnosti o kvaliteti senzora na njemu. “Što više nula ima u prikupljenim podacima, to je veća točnost podataka. No, to znači i više nula u cijeni”, kaže Niekerk. “I dalje tražimo ‘sretnu točku’ između razine profesionalnosti uređaja i cijene.”
Što se tiče iskoristivosti podataka, tim kaže da će školama i sveučilištima svi podaci biti besplatni. Osim obrazovnih ustanova, nejasno je tko će sve imati pristup informacijama i po kojoj cijeni. To je nešto na što se tim trenutno fokusira. Još uvijek rade na prototipu ciljajući da proizvod bude spreman za tržište do kraja godine. Najveći im je cilj što prije ih lansirati na tržište kako bi se što prije počelo sa skupljanjem podataka.
