Više od petnaest godina čekao se trenutak okupljanja ronilačke struke na jednom mjestu, što je proteklog vikenda uspjelo organizatorima Prvog hrvatskog ronilačkog kongresa.
Kongres je održan 21. i 22 veljače u Zagrebu na Zagrebačkom velesajmu u organizaciji Agencije Promocija ronjenja (Pogled u plavo, Čišćenje bez granica, Eko patrola) u suradnji sa Zavodom za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, KBC Rijeka, SCUBAlifeom te RK HRVI Nemo-Adriaticom.
Više od četiri stotine sudionika iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjednih zemalja sudjelovalo je na brojnim edukativnim i zanimljivim panelima i predavanjima. Svatko iz svog područja govorio je o prednostima ronjenja u Hrvatskoj koje još uvijek, prema riječima struke, nije u cijelosti iskorišteno, kao jedan od najboljih i najunosnijih turističkih proizvoda. Dotaknula se struka turizma, promocije na svim razinama, ekologije, zdravstvenog aspekta ronjenja te sigurnosti u ronjenu.
Vlada Republike Hrvatske prepoznaje ronilačku populaciju i aktivnosti u ronjenju te je izaslanik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske, gospodina Andreja Plenkovića, Tomislav Družak, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za šport otvorio Prvi hrvatski ronilački kongres s nekoliko pozdravih riječi.
Kongres su podržala resorna ministarstva te su u panele uključili i relevantne predavače pa se razvila konstruktivna diskusija i otvorile neke goruće teme. Ronjenje je u zadnjih 15 godina jedna od značajnijih aktivnosti u turističkoj ponudi, dok zaštitu podmorja ne možemo zamisliti bez ronilaca. Također važna tema je i znanstveno ronjenje kao i druga biološka ronjenja.
Veliki naglasak stavljen je na ekologiju i zaštitu Jadranskog mora. Upravo su ronilački klubovi ti koji svojim kontinuiranim akcijama čišćenja podmorja održavaju naše podmorje čistim. Osim njih, veliki obol čistoći podmorja daju i sami gradovi koji gravitiraju turizmu i životu na moru i od mora. Tako smo na kongresu mogli čuti i vidjeti pozitivne primjere suradnje gradova i ronilaca, posebno po pitanju ekologije o čemu su govorili Vili Bassanese, gradonačelnik grada Umaga, Đenio Zadković, župan Občine Piran te Nikola Grgurić, gradonačelnik grada Raba. Lokalna uprava prepoznala je ronjenje i ronilačke manifestacije kao jedan od bitnih marketinških alata i platformi za promidžbu destinacije i produžetak turističke sezone.
Da ronioci budi sigurni organizatori su se pobrinuli da pozovu sve bitne dionike iz regije te kroz njihova predavanja saznaju po kojim modulima i protokolima su ustrojene službe te kako djeluju na terenu. Na interesantnom zajedničkom završnom panelu otvorene su teme modernizacije i bolje edukacije hrvatskih službi te su kolege iz Slovenije prezentirali svoja rješenja, a vjerujemo da će se suradnja i dalje nastaviti.
Zlatni sponzori Prvog hrvatskog ronilačkog kongresa Oris (Dicta d.o.o.), Honda Marine (Fred Bobek d.o.o.), Highfield, Emergensea i Reef d.o.o., Divesoft, Suex te sponzor Dräger Safety d.o.o. i Mitsubishi Motors Hrvatska izložili su svoje proizvode i pomogli organizatorima da održe ovaj kongres.
Posebno je zanimljivo bilo na panelima koji su vezani za zdravlje u ronjenju. Na kongresu su bili prisutni i predstavnici barokomora, a kroz niz predavanja u cjelini (od udesa do rehabilitacije) renomirana imena iz područja medicine svojim su primjerima pokazali kako u što kraćem roku pomoći unesrećenom, ako do nesreće dođe. Odnosno, kako da se nesreća uopće ne desi. Od ostalih zanimljivih tema svakako treba izdvojiti onu koja se bavi ronjenjem osoba s invaliditetom i važnosti aktivnosti kod osoba s invaliditetom.
Predstavnici zajednice ronilačkog turizma HGK koja okuplja sve ronilačke centre na Jadranu istaknuli su kako više treba ulagati u promociju postojećih bogatstva koje imamo te raditi na zajedničkoj promociji kroz manifestacije, stručna okupljanja te ulagati u modernizaciju promocije, dok se na predavanjima o olupinama u Jadranu (lokacijama za ronjenje) tražila stolica više.
Također, naglasak je stavljen i na ronjenje kroz centre i ronjenje kroz udruge (klubove), što je velika nepoznanica osobama koje se ne bave ronjenjem. Kongres je okupio većinu hrvatskih ronilačkih klubova koji su naglasili nezadovoljstvo glede rada i funkcioniranja Hrvatskog ronilačkog saveza (HRS) te su poslali jasnu poruku kako se brojne stvari moraju promijeniti po pitanju rada Hrvatskog ronilačkog saveza s obzirom na to da članice HRS-a ne mogu dobiti bitne podatke vezane uz stvarne članice u savezu te ostale informacije koje su za klubove važne.
Svoja iskustva okupljenima podijelili su i brojni rekorderi, oni na dah, kao i lovci na dubine i njihove rekorde. Osim oborenih rekorda zanimljivo je bilo čuti i motivaciju za takve pothvate i uspjehe. Tijekom dva dana panelisti i predavači govorili su o brojnim temama koje su vezane za ronjenje i ronilačku struku.
Dotaknuli su se predavači podvodnih tehnika istraživanja, novih tehnologija u podvodnim istraživanjima, kao i ronjenja s rebreatherima te zaronima u duboke krške izvore Hrvatske.
Posebno zanimljiva predavanja bila su vezana za podvodnu fotografiju, kao i brojne prikazane ekspedicije. Mnogobrojna publika mogla je tako uživati u prikazima olupina brodova koje Jadransko more krije.
Na kongresu je predstavljen i tim “lovaca” na olupine “Wreck hunters Adriatic” koji su se ovom prilikom i brendirali. Ranije je ovaj tim već iznjedrio nekoliko važnih otkrića u podmorju Jadrana. Tako su 2013. godine pronašli brončani top u uvali Podmetale na Moluntu koji je jedinstveno umjetničko djelo majstora Giovannija Batista Cebrana ll izliven u Torinu 1758. godine, a danas izložen u Pomorskom muzeju u Dubrovniku. Isti tim je 2014. godine pronašao njemački torpedni čamac S-158 potopljen 1944. u kanalu Sv. Ante kod Šibenika, a radi se o tek drugom pronađenom torpednom čamcu Kriegsmarine u podmorju Jadrana pa je taj pronalazak 2015. proglašen zaštićenim kulturnim dobrom RH. Iste godine ovaj tim pronašao je i olupinu talijanskog obrušavajućeg bombardera Junkers 87 R-2 Stuka kod otoka Žirja. Radi se o raritetu svjetskih razmjera, olupina je u izuzetno očuvanom stanju te je također proglašena zaštićenim kulturnim dobrom RH, a ronioci na njoj vrlo rado rone jer je pristupačna i atraktivna. 2017. godine pronašli su antički brodolom iz prvog stoljeća u podmorju Molata. Tu je pronađen cjelovit teret tegula i imbeksa u izvrsnom stanju, a 2019. godine i ovaj je pronalazak proglašen zaštićenim kulturnim dobrom RH. Tako je sada i Hrvatska dobila svoj tim “lovaca” na olupine koji čine dokazano uspješni pojedinci, stručnjaci u svom području, zaljubljenici u povijest i ronjenje koji su spremni na predani rad i istraživanje.
Andreja Vedrina, direktorica Agencije Promocija ronjenja koja je organizator ovog doista hvalevrijednog kongresa u svom završnom govoru istaknula je: “Veliki izazov bio je ovako važnu materiju sažeti u dva dana koliko kongres traje, ronjenje je toliko široka tema za koju ni deset dana kongresa ne bi bilo dovoljno. Hrvatska je ronilačka velesila, ali nedovoljno ulažemo u promociju naših postignuća. Tijekom dva dana trajanja kongresa šira javnost imala je priliku upoznati svjetske prvake u ronjenju na dah, svjetske prvake u podvodnoj fotografiji, višestrukog svjetskog prvaka i svjetskog rekordera u ronjenju na dah Gorana Čolaka, zatim svjetske prvake u speleoronjenju, entuzijaste koji neumorno čiste Jadransko podmorje, volontere, vrhunske stručnjake na području hiperbarične medicine te profesionalce u službama spašavanja, a ujedno i sudjelovati u izuzeto zanimljivim i za ronjenje važnim panelima i raspravama. Posebno nas raduje druženje populacije, razmjenjivanje iskustva i znanja te sklapanje novih poslova, što je i cilj kongresa. Promocija ronjenja počinje s organizacijom i drugog ronilačkog kongresa te ovim putem pozivam suradnike, kolege, prijatelje, klubove, centre i važne dionike u ronjenju da nam šalju prijedloge budućih tema i predavača koje nismo u ovom kongresu stigli obraditi, a vjerujemo da ima još stručnjaka i zanimljivih tema u ronilačkim aktivnostima”, te još jednom zahvalila svim predavačima, sudionicima, kolegama i gostima koji su svojim dolaskom uveličali Prvi hrvatski ronilački kongres.
Kongres je održan u organizaciji Agencije Promocija ronjenja u suradnji sa Zavodom za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, KBC Rijeka, SCUBAlifeom te RK HRVI Nemo-Adriaticom.
Podršku ovom hvalevrijednom skupu struke pružile su brojne institucije. Cijela manifestacija je pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske, Središnjeg državnog ureda za šport Republike Hrvatske, Grada Zagreba te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Od partnera valja istaknuti Hrvatsku turističku zajednicu i Turističku zajednicu grada Zagreba.
Veliku podršku kongresu pružio je Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, Ured za upravljanje u hitnim situacijama grada Zagreba, Zajednica ronilačkog turizma HGK, te Diving Network.
Medijski pokrovitelji kongresa su Morski.hr, Gorgonija.com, Mreža TV te Red Dot Production, a za fotografije su zaslužni službeni fotografi kongresa Tomislav Huha i Goran Rukavina.
Prvi hrvatski ronilački kongres još je jednom pokazao koliko je ronjenje kao turistička, ali ne samo turistička, već i promotivna grana turizma važna za Hrvatsku. Zaključak svih sudionika kongresa je kako samo zajedničkim radom i naporima ovaj vid turizma koji gosti sve više traže može biti podignut na znatno višu razinu. Potencijal je tu, on se krije u Jadranskom moru, potrebno je samo zaroniti i to sve otkriti!
Stanko Borić je iskusni novinar i urednik web portal www.scubalife.hr, a piše o svim ronilačkim temama, od ronilačke opreme, putovanja, fotografije, povijesti ronjenja, asocijacijama, lokacijama...
