Tijekom proteklog vikenda u sklopu projekta Eko Malostonski zaljev održana je treća dvodnevna ekološka akcija čišćenja podmorja posebnog rezervata u moru i područja ekološke mreže Natura 2000 Malostonski zaljev u organizaciji Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko – neretvanske županije, uz podršku Agencije Plava promocija.
U okviru projekta Eko Malostonski zaljev od lipnja do rujna održane su tri dvodnevne ekološke akcije čišćenja morskog ekosustava Malostonskog zaljeva u kojima je sudjelovalo više od stotinjak ronilaca iz različitih dijelova Republike Hrvatske, pridružili su im se i ronioci iz susjedne Bosne i Hercegovine.
Dvodnevna ekološka akcija čišćenja podmorja od odbačenog komunalnog otpada, ribolovnih alata i alata iz proizvodnje školjkaša tijekom proteklog vikenda održana je u uvali Brijesta, a sudjelovalo je više od trideset pripadnika ronilačke skupine Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske te školjari i lokalno stanovništvo s barkama.
“U okviru projekta Eko Malostonski zaljev akcije čišćenja podmorja provodile su se na osam različitih lokacija koje su određene tako da se obuhvati što veće područje uz naselja unutar zaljeva, kako bi se uključio i potaknuo što veći broj lokalnog stanovništva i školjkara da svojim sudjelovanjem doprinesu aktivnim mjerama očuvanja i zaštite Malostonskog zaljeva o kojem značajno ovisi posredno ili neposredno život svakog čovjeka u njegovom obuhvatu. U akcijama su sudjelovali ronioci iz cijele Republike Hrvatske, od Slavonije, Baranje, Zagreba, Zagorja, preko Istre i Rijeke, Šibenika i Splita, sve do Dubrovnika, ali i ronioci iz susjedne Bosne i Hercegovine. Značajan doprinos akcijama dalo je i lokalno stanovništvo i školjkari koji su barkama i maunama pratili ronioce i izvlačili prikupljeni otpad. Otpada u moru je dosta, međutim pozitivno je što su se ipak ljudi osvijestili o važnosti očuvanja i zaštite morskih ekosustava za život čovjeka i danas ga sve manje odbacuju u more. Shvatili su da, iako otpad nije vidljiv svakom pojedincu s obale dok ne zaroni, ima značajan negativan utjecaj na bioraznolikost morskih staništa i vrsta, posebice ribljeg fonda koji je opet čovjeku jedan od izvora hrane. Mi kroz akcije čišćenja nećemo ukloniti sav odbačeni otpad, nastojimo ga prikupiti u što većim količinama, međutim cilj nam je potaknuti svijest što većeg broja stanovništva, ali i svih posjetitelja i turista koji dolaze u ovo zaštićeno područje da se ponašaju savjesno i odgovorno te da i oni samostalno, ako vide neki otpad u moru, isti prikupe i propisno zbrinu. Da bi se očuvalo neko zaštićeno područje potrebno je kontinuirano provoditi aktivne mjere očuvanja u koje je svakako važno i nužno uključiti što više stanovnika kako bi učinak istih bio što bolji. Morski ekosustavi, osim što su stanište zaštićenih vrsta i staništa, najveći su izvor kisika, izvor hrane, skladište ugljikovog dioksida i drugih stakleničkih plinova te regulatori klime (temperature, kiše i valova). Naš život uvelike ovisi o moru, zato se aktivno uključite i doprinesite mjerama zaštite i očuvanja morskih ekosustava i pripadajuće bioraznolikosti – more te zove u pomoć!”, istaknula je Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
U ekološkoj akciji čišćenja podmorja sudjelovali su pripadnici Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske; DIP Zagreb, DIP Rijeka, DIP Split, DIP Osijek, volonteri s barkama te lokalno stanovništvo i školjkari, dok je podršku akciji svojim dolaskom pružio i zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda, gospodin Valentin Dujmović koji je istaknuo važnost čišćenja mora, podmorja, rijeka i jezera.
Nakon izvlačenje otpada iz mora ronioci Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske provodili su vježbe ronjenja u smanjenoj vidljivosti i vježbe uigravanja ronilačkih timova.
“Ovdje na terenu nalaze se pripadnici ronilačke skupine Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske koja je ustrojena početkom ove godine, a opravdanost postojanja pokazala se već samim ustrojem s obzirom na to da smo u vrlo kratkom periodu imali tri zahtjevne intervencije. Kontinuirano provodimo vježbe uigravanja ronilačkih timova i parova, a kod odabira kandidata za timove vodimo se ronilačkim profilima te tako trenutno imamo u sustavu različite profile ronioca s velikim iskustvom za odroniti i najzahtjevnije zadaće, uključujući dubinske ronioce koji rone s aparatima zatvorenog kruga, ronjenje s mješavinama te ronjenje s vanjskom dobavom zraka. Navedeni ronilački profili mogu postići do 120 metara dubine. Angažiranjem ronilaca kontinentalnog dijela Hrvatske ustrojili smo timove za ronjenje u mutnim i brzim rijekama. Nekoliko specijaliziranih ronilaca osposobljeni su za vrlo zahtjevne podvodne radove, a to se pokazalo na intervenciji kod otoka Unije kada je potonula privatna jahta dužine 20 metara. Naravno, naši timovi se neće angažirati za podvodne radove s obzirom na to da za to postoje specijalizirane tvrtke u Republici Hrvatskoj, već kroz pružanje podrške Lučkim kapetanijama. Također, potrebno je kontinuirano ulaganje u opremu, edukaciju i sigurnost.”, rekao je Rene Cipovec, voditelj ronilačke skupine Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske.
Projekt Eko Malostonski zaljev financiran je sredstvima u sklopu Mjere 1.1. “Jačanje zaštite prirodnih resursa kao preduvjeta održivog razvoja ribarstvenog područja” FLAG-a Južni Jadran, a partneri na projektu su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Komunalno društvo Ston d.o.o. i Udruga Stonski školjkari.
Podršku u provedbi akcije pružili su Nemo-Adria i Honda Marine (Fred Bobek d.o.o.), a medijski pokrovitelje akcije su Morski.hr, SCUBAlife magazin i Gorgonija.com. Za fotografije je zaslužan Medija tim ronilačke skupine Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske.
