Podvodni arheolozi otkrili su na dnu Ohridskog jezeru pravu “riznicu” – ostatke naselja za koje se vjeruje da je najstarije selo u Europi.
Ispod tirkizne vode “bisera Balkana” znanstvenici su otkrili nešto što bi moglo biti jedna od najranijih sjedilačkih zajednica u Europi i pokušavaju riješiti misterij zašto se sklonila iza tvrđave od obrambenih šiljaka.
Dio albanske obale jezera nekoć je bio mjesto naselja kuća na stupovima koje se smatra najstarijim do danas otkrivenim selom na obali jezera u Europi. No, ovi novootkriveni ostaci na dnu Ohridskog jezera čine se još nekoliko stotina godina starijima od ranije poznatih jezerskih naselja u mediteranskim i alpskim regijama), a to je potvrdio i Albert Hafner, profesor arheologije sa švicarskog Sveučilišta u Bernu.
Hafner i njegov tim švicarskih i albanskih podvodnih arheologa proveli su posljednje četiri godine vršeći iskapanja u Linu na albanskoj strani Ohridskog jezera koje se proteže preko planinske granice Sjeverne Makedonije i Albanije. Vjeruje se da je naselje bilo dom za oko 200 do 500 ljudi s kućama izgrađenim na stupovima iznad površine jezera ili u područjima koja su redovito plavila nadolazeće vode.
Tijekom nedavnog ronjenja arheolozi su otkrili dokaze koji sugeriraju da je naselje bilo utvrđeno tisućama dasaka sa šiljcima koje su se koristile kao obrambene barikade. “Da bi se zaštitili na ovaj način, morali su posjeći šumu”, rekao je Hafner. Postavlja se pitanje zašto su seljaci morali graditi tako opsežne utvrde da bi se obranili? Arheolozi još uvijek traže odgovor na nedokučivo pitanje. Istraživači procjenjuju da je otprilike 100.000 šiljaka zabijeno u dno jezera kod Lina, a Hafner je ovo otkriće nazvao “pravom riznicom za istraživanje”.
Ohridsko jezero jedno je od najstarijih jezera na svijetu i postoji više od milijun godina. Podvodna iskapanja pokazala su se zahtjevnim jer se ronioci koji istražuju ovo nalazište moraju probijati kroz gustu trsku da bi došli do mjesta ronjenja. “Kako bismo razumjeli strukturu ovog pretpovijesnog nalazišta, a da ga ne oštetimo, ronioci se kreću vrlo pedantno i polako istražuju.”, rekao je Anastasi koji vodi tim albanskih istraživača.
Inače, izgradnja ovakvih naselja na stupovima bio je složen zadatak, vrlo kompliciran, vrlo težak i važno je razumjeti zašto su ti ljudi napravili naselje upravo tako. Za sada znanstvenici pretpostavljaju da se selo oslanjalo na poljoprivredu i pripitomljenu stoku jer su pronašli različito sjeme, biljke i kosti divljih i domaćih životinja.
Kako bi se pokušala rasvijetliti tajna ovog naselja na dnu Ohridskog jezera znanstvenici pretpostavljaju da će trebati više od desetak godina istraživanja pod vodom, a riječ je o ključnim prapovijesnim lokalitetima koji su od interesa za cijelu jugozapadnu Europu.
Više o ronjenju u Ohridskom jezeru i već poznatom arheološkom nalazištu na dnu ovog jezera, ali u Sjevernoj Makedoniji, pročitajte u 42. broju SCUBAlife magazina.
