Murter je još jedan u nizu skrivenih jadranskih dragulja na hrvatskoj obali koji su relativno lako dostupni, a nasreću ne toliko “okupirani” modernim turizmom da bi zbog toga izgubili na svojoj draži.
Ovaj simpatični, mali otočić smjestio se gotovo na centralnom dijelu jadranske obale, a teritorijalno pripada Šibensko-kninskoj županiji. Od Šibenika ga dijeli kojih dvadesetak kilometara, a od Zadra pedesetak. Murter je svojim najbližim dijelom udaljen tek nekoliko metara od kopna u današnjem mjestašcu Tisno te je s kopnom povezan pokretnim mostom. Zbog toga je povezanost Murtera s kopnom odlična te je planiranje odlaska na otok jednostavno.
Infrastruktura na otoku je odlična, a zadržan je mediteranski šarm, ali se i podosta približio turizmu više klase što rezultira uspješnim ekonomskim rezultatima i pogoduje daljnjem razvoju Murtera. Na otoku se nalaze četiri mjesta: Tisno, Jezera, Betina te na kraju sam Murter.
Tisno je najmlađe naselje na Murteru i razvilo se upravo oko spominjanog pokretnog mosta kao spone između kopna i otoka. Most u Tisnom postoji još od 1832. godine.
Naravno, ne radi se o istom mostu, danas je izgrađen suvremeni pokretni most na električni pogon koji se dva puta dnevno “otvara” za prolazak brojnih brodica i jedrilica.
Jezera su danas postala gotovo pa mondeno murtersko odredište, prije svega zahvaljujući modernoj marini smještenoj gotovo u centru mjesta, a također i po tradicionalnom Big game ribolovnom natjecanju koje se odavde organizira svake godine.
Ribarske fešte koje slijede su također vrlo poznate kada mnogi ljudi po prvi puta u životu imaju prilike uživo se uvjeriti kako izgleda tuna od stotinjak kilograma netom ulovljena na natjecanju. Pored Jezera nalazi se i jedan od ljepših kampova na Jadranu, onaj u uvali Lovišća.
Sljedeće mjesto na Murteru je Betina koja je najviše od svih zadržala onaj stari neodoljivi šarm s mnogo kamenih kućica raspoređenih po kalama, simpatičnom lučicom u kojoj ni danas nije neobično susresti ribara-težaka u mukotrpnom poslu krpanja mreža, galebove koji se otimaju za ostatke netom očišćene ribe i slične prizore koji polagano, ali neumoljivo nestaju iz dalmatinske svakodnevice.
U Hrvatskoj je možda nešto manje poznato, ali Betinu je u svjetskim razmjerima proslavio i naš poznati slikar hiperrealist Zvonimir Mihanović svojim “fotografski” preciznim uljima na platnu nastalima upravo iz motiva betinske svakodnevice.
Nekako na spoju Betine i Murtera nalazi se još jedna velika marina za prihvat mnogobrojnih turista-nautičara, a danas gotovo ni ne primjećujete gdje prestaje Betina, a počinje mjesto Murter, najveće na otoku koje je i administrativni centar. Murter je poznat po plaži Slanica i istoimenom hotelu, ali isto tako i po neponovljivoj atmosferi brojnih konoba, kafića i restorančića koji su, ne samo tijekom sezone, prepuni.
Iako su sva od nabrojenih naselja u zadnjih dvadesetak godina znatno povećana turističkom izgradnjom, ovdje je sve nekako svedeno na razumnu mjeru i izbjegnuta je betonizacija i uzurpacija.
Murter, odnosno njegovi stanovnici Murterini (kako se i sami nazivaju), vjerojatno su najpoznatiji po činjenici da u privatnom vlasništvu posjeduju gotovo cijelo područje otočja Nacionalnog parka Kornati. Kornatsko otočje je stoljećima murterska djedovina odakle je i započinjalo preživljavanje žitelja Murtera. Uz maslinarstvo, stočarstvo i ribolov su stoljećima bili način življenja na otoku, a gotovo svi, bez iznimke, imali su svoju ispašu ovaca na Kornatu, otoku nadrealno “zapasanom” mnogim suhozidima koji su označavali pojedine posjede. Uz to, i dan danas mnogi Murterini imaju svoje tajne ribolovne “pošte” u Kornatskom otočju s kojih je (nasreću) još uvijek čest slučaj obilnog ulova zubataca, škarpina ili palamida onog neponovljivog jadranskog okusa. A kada malo bacite pogled na kakvu nautičku kartu, vidjet ćete da Kornati uopće nisu tako blizu svojoj “murterskoj” bazi pa je tim više zanimljiva ta veza Murter-Kornati. Pogled na kartu otkriva i drugu specifičnost murterskoga akvatorija, a ta je da je sam otok gotovo naslonjen na kopno, a zatim ga široki prostor Murterskog mora dijeli od ostatka otočja za koje ćete u nastavku vidjeti da nam je ustvari mnogo zanimljivije.
Naravno da i uokolo Murtera ima ponešto manjih škoja, ali pogled nas vuče prema onim udaljenijim otocima poput Kornata, ali i Kaprija, Kakana i ostalih pa sve do već “pučinskog” Žirja i usamljene Blitvenice.
MURTERSKA RONJENJA
Kada se prebacimo u ronilačka razmatranja, više nego jasno je da Murter, odnosno okolne lokacije moraju imati vrlo zanimljivu ponudu. Na Murteru je i ronjenje bio način preživljavanja te ima stoljetnu tradiciju, a i mnogi Murterini su bili poznati i kao vrhunski “šototajeri”, kako se to nekoć zvalo. Koralji i spužve i ovdje su bili dio svakodnevice. Razvitkom rekreativnog, ili ako hoćete turističkog ronjenja ni Murter nije ostajao po strani. U zadnjih dvadesetak godina na otoku se izmijenilo dosta ronilačkih centara, neki su propadali, a neki su se uspješno izborili za svoje mjesto pod suncem.
Ono što je važno je da ćete sa svakim ronilačkim centrom s Murtera mogući zaroniti i na najljepšim ronilačkim pozicijama Kornatskoga otočja, to jest Nacionalnoga parka Kornati. No, o ronilačkim lokacijama i ronjenju na Kornatima možete čitati klikom na link u našoj temi Kornati.
Koncentrirat ćemo se na “ostatak” lokacija u akvatoriju za koje odmah sada moramo reći da ljepotom apsolutno ne zaostaju za Kornatima. Kako smo možda dali naslutiti prilikom opisa akvatorija, većina ronilačkih lokacija murterskog akvatorija se zapravo nalazi na otocima u okruženju pa se gotovo svakodnevno roni praktično “napuštanjem” Murtera. Neke od najboljih lokacija nalaze se na otocima Kaprije, Žirje, Blitvenica i sličnima. To ne znači da lokacija nema u neposrednoj blizini ili čak na samom otoku Murteru, ali su u manjini. Upravo zbog udaljenosti, dosta često će vam se nuditi “full-day” aranžman s dva ili čak tri urona dnevno. Većina lokacija povezana je i s ozbiljnim dubinama tako da je kod dosta njih nužan i oprez!
Otok Murter, Kosirina
Sam pregled lokacija započinjemo simpatičnom lokacijom na samom otoku Murteru do koje se jednostavno dolazi čak i automobilom. Unutar polunudističkog kampa nalazi se prelijepa uvala Kosirina te istoimeni rt, a autom možete doći gotovo do samog ruba rta. S vanjske strane rta nalazi se pristupačna kamena obala koja će zahtijevati minimalno tegljenje opreme, a uz malo opservacije ubrzo ćete naći pogodno mjesto za ulazak u more. Lokacija je vrlo jednostavna za ronjenje i idealna je za početnike te za održavanje tečajeva.
Kamenito-pjeskovito dno pruža idealan scenarij za upoznavanje s ronjenjem na Jadranu. Vidljivost je uvijek odlična i nema strujanja, a Kosirina je vrlo zahvalna čak i za izvođenje noćnih urona. Nakon plićeg dinamičnog dijela podmorje se nastavlja u pješčanu zaravan na dvadesetak metara dubine, a tu ćete naići i na dosta krhotina amfora, kao podsjetnik na davno zaboravljeni antički brodolom. Ne treba vjerojatno ni napominjati da je svako vađenje arheoloških artefakata iz mora strogo zabranjeno, a podložno je i krivičnom gonjenju. Samo gledanje, molim!
Hrid Kukuljar
Za gotovo sve lokacije u murterskom akvatoriju potreban je barem minimum solidne vremenske prognoze jer su gotovo sve vezane za plovidbu i po otvorenom moru. To znači da u najavu juga treba izbjegavati plovidbu, ali isto važi i za jaču tramontanu.
Sve vrijedi čak i za relativno blisku lokaciju kakva je hrid Kukuljar koja se nalazi južno od otoka Murtera, otprilike na njegovoj sredini. Hrid je veličine kojih pedesetak metara u radijusu te se lako uočava zbog postavljenog manjeg svjetionika.
Sidrenje može predstavljati problem jer je pogodno samo na omanjem platou na zapadnoj strani hridi. No zaron je zato odličan, a obavlja se uokolo hridi, taman za obilaženje u jednom zaronu. Cijela hrid je i pod morem oblika okomitog valjka do dubine od četrdesetak metara. Naići ćete i na žute gorgonije te na mnoge plove fratara i šaraga. Mnoštvo rupa i procijepa u stijeni pruža neograničene mogućnosti istraživanja.
Rt Kaprije
Jedna od omiljenih ronilačkih lokacija na koju vas baš ni jedan ronilački centar neće propustiti odvesti je Rt Kaprije. Otok Kaprije je naseljen i nešto udaljeniji od Murtera, a radi se zapravo o krajnjem zapadnom rtu otoka. Ovisno o vremenskim prilikama sidrenje i ronjenje započinje sa sjevernoga ili južnoga ruba rta, a sama pozicija je upravo na rtu pa se ne može promašiti.
Konfiguracija pozicije je rijetka čak i ako promatramo cijeli Jadran. Radi se o “dvostrukom” zidu čiji plići dio započinje na desetak metara i dopire do dvadeset i pet metara. Nakon stjenovite zaravni na deset metara naići ćete na, kao nožem odrezan, plići dio zida. Ne samo to, već ćete na tom zidu roniti u mnogim većim i manjim prevjesima unutar kojih se nalaze brojni morski stanovnici.
Lokacija je toliko lijepa da cijeli zaron možete provesti i samo na tom plićem dijelu, iako se nakon desetak metara široke pješčane zaravni u dnu zida nalazi još jedan zid koji pada na preko četrdeset metara dubine i koji podrazumijeva onaj klasični jadranski zid. Dakle, postoji nekoliko ravnopravnih kombinacija kako preroniti ovu lokaciju pa se često prvi zaron roni na dubljem dijelu zida, a drugi na plićem dijelu.
Francesca da Rimini
Iako je olupina “Francesca” širom poznata, na njoj se ipak roni razmjerno rjeđe. Za početak treba napomenuti da se ova lokacija nalazi pod režimom zaštite Ministarstva kulture RH pa je ronjenje moguće samo s ovlaštenim vodičima. Lokacija olupine se nalazi samo nekoliko stotina metara sjevernije od Rta Kaprije, ali je za nalaženje ipak neophodna upotreba instrumenata.
Francesca da Rimini je originalno bio talijanski motorni jedrenjak izgrađen 1942. godine, a nakon kapitulacije Italije je rekviriran za potrebe Njemačke ratne mornarice. Plovila je na opskrbnim rutama srednje Dalmacije, a skončala je 1944. godine nakon kraće neravnopravne borbe s britanskim torpednim čamcima i topovnjačama. Olupina danas leži na pješčanom dnu na pedesetak metara dubine pa je krma na 38 metara najplići dio olupine. Dužine je četrdesetak metara, ali je zanimljiva zbog brojnih topovskih granata uskladištenih u teretnom prostoru te četverocijevnog protuavionskog topa na krmi.
Zbog velike dubine vrijeme ronjenja je relativno kratko, ali dostatno da se obiđe cijeli brod. Ronjenje je vrlo zahtjevno zbog zarona “u plavo” i gotovo sigurne dekompresije. Osim palubnog dijela s topom i teretnim prostorom, zanimljiv je i jarbol na prednjoj polovici olupine, a za one naprednije i još jedan top koji se nalazi na pijesku pored pramca.
Sve o olupini Francesca da Rimini možete pronaći klikom na link u našoj temi posvećenoj ronjenju na “Francesci”.
Plič Čavlin
Kada zaplovite iz neke od murterskih lučica prema Kornatima, na otprilike pola puta opazit ćete mornaričku oznaku Pliči “usred ničega”. Radi se o pličini Čavlin koja je za pomorce u prošlosti uglavnom bila uzrok strepnje, ali je danas nama roniocima izuzetno zanimljiva. Vrh Pliči nalazi se samo metar i pol pod površinom, što garantira zanimljivo ronjenje. Lokacija je na otvorenom moru pa je zato i na udaru valova i struja što uvjetuje mogućnost ronjenja samo za vrijeme povoljnih vremenskih prilika. No kada se takvi uvjeti poklope, Čavlin Vam garantira vrlo lijep ronilački doživljaj te nekoliko opcija za način ronjenja.
Zbog mogućih češćih podmorskih strujanja ronjenje na Čavlinu može postati vrlo zahtjevno pa se preporučuje samo iskusnijim grupama te s vodičima koji dobro poznaju lokalne uvjete. O tome dovoljno govori incident od prije nekoliko godina s nepripremljenom grupom, lošijim uvjetima te zanemarivanjem mogućih rizika koji je završio smrtnom posljedicom kada je poginuo njemački ronilac.
Hrid Kablinac
U blizini pličine Čavlin, ali ipak nešto istočnije, pored otoka Tetovišnjaka nalazi se još jedna zanimljiva lokacija male hridi Kablinac. Čim stignete na lokaciju uvidjet ćete da je sidrenje najpouzdanije na zapadnom podmorskom platou u neposrednoj blizini hridi koji je dubine samo nekoliko metara. Nakon što skočite u more potrebno je samo otplivati ili preroniti do samog istočnog ruba hridi (južno od hridi) kada se nakon spomenutog platoa naglo obrušava prelijepi zid. Dubina odmah pada na preko četrdesetak metara, a zaron se nastavlja u smjeru sjevera čime se hrid obilazi i ponovno se dolazi na prije spomenuti plato gdje se završava ronjenje.
U široj javnosti je lokacija relativno nepoznata, ali je to jedan od onih lokalnih favorita na koje se svaki ronilac želi ponovno vraćati. Zid obiluje gorgonijama i u pravom svjetlu dočarava bogatstvo podmorja Jadrana kako to svaki ronilac očekuje.
Žirje, teret amfora
1998. godine grupa ronilaca zagrebačkog kluba “Sava-Medveščak” otkrila je lokaciju ostataka grčkog teretnog broda prepunog amfora. Lokacija se nalazi na sjevernoj (kopnenoj) strani otoka Žirje, između uvala Muna i Koromačna. Prilikom istraživanja provedenog od strane Ministarstva kulture RH evidentirano je preko 300 amfora “Dressel” i “Riley” tipa na površini dvadesetak puta desetak metara.
Kao što pretpostavljate, lokacija je i danas pod zaštitom pa je ronjenje moguće samo uz ovlaštene vodiče, a nalazi se na tristotinjak metara od obale, na strmom kamenitom-pjeskovitom dnu na četrdesetak metara dubine.
Kao i u čestim ostalim slučajevima iz antike, drvena konstrukcija broda je potpuno propala. Lokalitet je zahtjevan za ronjenje jer se također radi o zaronu u plavo te mogućoj brzoj dekompresiji.
Žirje, rt Ljuta
Otok Žirje nije poznat samo po lokalitetu grčkih amfora, već je prvenstveno zanimljiviji roniocima po brojnim spektakularnim lokacijama na “vanjskoj”, južnoj strani otoka. Žirje je već podaleko od Murtera pa se ovdje svakako preporučuju cjelodnevni ronilački izleti, i to samo u slučajevima kad je vremenska prognoza povoljna.
Samo jedna od fantastičnih žirjanskih lokacija, ni u kom slučaju jedina, je ona na rtu Ljuta, malo na jugozapadnoj strani otoka. Da ne griješimo dušu, moramo reći da takvih lokacija s vanjske strane Žirja ima još nekoliko. Ljuta je zanimljiva jer se sami rt u podmorju nastavlja ovećom sikom koja se nakon toga strmoglavo ruši u dubinu. Okomiti zid je prepun gorgonija, jastoga, škarpina i ostalih stanovnika podmorja.
Gotovo je svejedno za koji smjer ronjenja se odlučite, greške ne može biti. Kako se ova lokacija nalazi već na vanjskom otočnom rubu Hrvatske, mogući su susreti s pelagijskim vrstama poput tuna i palamida. Vidljivost je uvijek odlična, a struje su rijetke, potreban je dodatan oprez jer vas dubina lako može zavarati. Neke od privlačnijih lokacija na Žirju su i okolo otočića Škrovada te na siki Stupica na istočnoj strani.
Više o Murteru i ronjenju u njegovom prostranom akvatoriju pročitajte u Ronilačkom vodiču po Jadranu.
Goran Butajla je glavni urednik SCUBAlife magazina od prvog broja, prekaljeni ronilac (instruktor trener) koji je u svojoj ronilačkoj karijeri proputovao gotovo čitav svijet. On je i autor najvećeg broja tekstova i fotografija iz svih dijelova svijeta koje možete vidjeti u SCUBAlifeu.
