Oceanski porost ili Posidonia oceanica (poznata još i pod nazivima lažina, voge, purola, purić) morska je cvjetnica i endem je Sredozemnog mora, a mi je slobodno možemo zvati i “pluća Jadrana”.
Karakteriziraju je tamnozeleni, trakasto uski listovi dužine 30 do 140 centimetara i širine do jednog centimetra koji rastu u snopićima od pet do osam listova. Biljka ima puzave, položene stabljike (rizome) koje su korjenčićima pričvršćene uz podlogu.
Oceanski porost jedan je od najdugovječnijih organizama Sredozemlja te može živjeti i do 1000 godina. Gradi velike podmorske livade do oko 40-ak metara dubine na pjeskovitu morskome dnu koje su po bioraznolikosti najbogatije zajednice čitavog Jadrana.
Poput biljaka na kopnu, posidonija u rano proljeće razvija cvijet koji oplođen prerasta u plod (sjemenku bogatu hranjivim sastojcima) te podsjeća izgledom na maslinu zbog čega se naziva i “morska maslina”. No, kako se sjemenke ne javljaju svake godine i na svim lokacijama, nespolno razmnožavanje pomoću rizoma je važnije za opstanak ove vrste, odnosno njeno širenje na područja u bližem okruženju. Rast posidonije se odvija jako sporo, oko jedan centimetar godišnje, što je i čini izrazito osjetljivom te je zbog toga zakonom zaštićena vrsta.
Posidonia oceanica i njene livade istinske su morske šume koje imaju čitav niz iznimno važnih ekoloških funkcija: pročišćavanje morske vode, sudjelovanje u ciklusu kruženja hranjivih soli u moru, stabilizacija morskog dna, ublažavanje djelovanja valova i erozije obalnih područja. Proizvode i do 14 litara kisika na dan po metru kvadratnom zbog čega je opravdano možemo nazvati i plućima mora.
U livadama Posidonije živi, hrani se i razmnožava nekoliko stotina vrsta biljaka i životinja od kojih su mnoge gospodarski važne vrste riba, rakova, glavonožaca, puževa i školjkaša. U jesen stari listovi otpadaju i nerijetko dolaze na plaže gdje se skupljaju u velikim količinama te su bogat izvor hranjivih sastojaka koje obogaćuje more. Zbog iznimne uloge u održavanju cjelokupne ravnoteže morskog okoliša livade posidonije uvrštene su u prioritetna staništa u okviru europske ekološke mreže Natura 2000.
Livade posidonije ugrožene su brojnim ljudskim djelovanjem: ribolovom koćama i povlačnim mrežama, sidrenjem, krivolovom dinamitima, gradnjom i nasipavanjem u obalnom području, otpadnim vodama, marikulturom, širenjem invazivnih vrsta, a znanstvenici su nedavno otkrili i da se kemikalije koje se nalaze u kremama za sunčanje nakupljaju u stabljikama ove biljke.
Ovdje je važno naglasiti ono na što možemo izravno i odmah utjecati kao pojedinci, a to je sidrenje brodica. Naime, sidrenje ima značajan negativan utjecaj na livade posidonije jer kida korijenje i izdanke; i to u prosjeku 34 izdanka po dizanju sidra (jedan izdanak ima prosječno pet listova). Obnova livade vrlo je spora i stoga takvu štetu nije moguće nadoknaditi. Osim toga, sidrenje u livadama morske cvjetnice neučinkovito je i nesigurno! Pri najmanjim silama sidro klizi po listovima posidonije, a istovremeno nanosi štetu livadi. Stoga je za sidrenje najbolje izabrati pjeskovito dno (uz uvjet da je sidro prilagođeno veličini brodice)!
Odumiranjem livada posidonije ugrožene su i druge biljne i životinjske vrste koje ondje žive, stoga njihova zaštita ima neprocjenjivu važnost.
Više o plućima Jadrana te kako ih zaštititi možete pročitati u 31. broju SCUBAlife magazina.
