Ronilačka oprema je, za razliku od opreme drugih “outdoor” aktivnosti, kritično i životno važna pa joj treba posvetiti posebnu pažnju.
Ronilačka oprema je i po svom sastavu vrlo kompleksna pa su neki dijelovi, uvjetno rečeno, mnogo važniji nego neki drugi, ali s druge strane, nužno nam je pravilno funkcioniranje svakog pa i najmanjeg dijela da bismo uopće mogli roniti.
Maska
Na prvi pogled s maskama nema previše preokupacija, no dobro je napomenuti neke činjenice specifične upravo za Jadran. Masku je po završetku sezone potrebno samo dobro isprati u slatkoj vodi i time bi trebala biti spremna za uporabu sljedeće sezone. S današnjim maskama nema toliko problema kao s onima starijima (čija obrazina se uglavnom izrađivala od gume) jer se uglavnom rade od silikona i plastike, a i stakla su uglavnom kvalitetna. No, slatka voda kojom ispirete masku u hrvatskoj je uglavnom svuda prepuna kalcijevog karbonata (vapnenca) pa se može desiti da po ispiranju i spremanju maske “za zimu”, pogotovo ako ju dobro ne osušite, na njoj istaloži fini sloj vapnenca, posebno na staklima. Zato dobro pregledajte masku prije prvog ronjenja u novoj sezoni da se baš ne dogodi da vapnenac morate ispirati neposredno pred zaron. Ako primijetite tanki bjelkasti sloj na staklima, najlakše ćete ga isprati razblaženom otopinom alkoholnog octa u vodi, nakon čega još jednom dobro isperite masku. Zajedno s pregledom stakala dobro je prije sezone prekontrolirati i ostala kritična mjesta poput remena i kopči te ih po potrebi zamijeniti. Ovisno o modelima, to ćete vjerojatno moći učiniti i sami. Slično vrijedi i za disalicu.
Peraje
Slično poput maske, niti peraje ne zahtijevaju neku previše specifičnu tehniku održavanja. Materijali koji se danas upotrebljavaju za izradu peraja su također mnogo kvalitetniji nego što je to bio slučaj u prošlosti. Zbog toga, solidan vizualni pregled i kontrola kritičnih točaka poput remena i kopči za otvorene peraje te kontrola stopala za zatvorene peraje jedina je operacija koju ćete morati napraviti.
Ronilačka odijela i ostala oprema od neoprena
Ronilačka odijela, čizmice, rukavice, čarapice, kapuljače i ostale “drangulije” još uvijek se izrađuje od nama dobro poznatog neoprena. Neopren je vrsta organskog polimera koji se dobiva uglavnom kao derivat (samo jedan od mnogih) prilikom napredne rafinacije “teških” vrsta nafte (da sad ne ulazimo u daljnje detalje). Njegovo značajno (i nama najzanimljivije) svojstvo je odlična toplinska izolacija, no s njim je spojena i vrlo slaba otpornost na mehaničke i atmosferske utjecaje. O tom, barem u pojavnom obliku, dosta toga zna svaki ronilac. Koliko god da se tehnologija proizvodnje neoprena neprekidno poboljšava i dalje je to vrlo osjetljiv materijal. Nekakva posebna kontrola odijela prije sezone nije pretjerano potrebna, ali je zato ključno pravilno održavanje i priprema neoprenskih dijelova opreme za onaj dio godine u kojem ne ronite. Neodgovornost prema odijelu ne samo da vam može pokvariti prvo sljedeće ronjenje, već vas može i dobrano opaliti po džepu.
Kompenzator plovnosti
Kompenzatori plovnosti su vrlo specifični jer većina nas smatra da ne zahtijevaju pretjerano održavanje, no to je daleko od istine. Posebnu pozornost jacketima valja posvetiti po završetku sezone vrlo temeljitim ispiranjem. Znate već da nakon svakog ronjenja u jacket uđe i malo mora kojeg onda praznimo kroz inflator. No, gotovo je nemoguće kompletno osušiti unutrašnjost, što onda neminovno dovodi do polaganog taloženja sve veće količine soli. Dovoljno je već i nekoliko kristala soli na kritičnim mjestima spoja balona jacketa pa da dođe do poroznosti ili rupa na balonu, a tada većinu jacketa možete baciti. Zato se po završetku sezone treba malo potruditi i odvrnuti prekotlačne ventile na jacketu kako biste kroz nešto veću rupu uspjeli dobro isprati unutrašnjost slatkom vodom te ga zatim i temeljito osušiti. Osim samih kristala soli, opasnost nebrige prema jacketu leži i u riziku da se unutarnje stijenke balona tijekom zime međusobno slijepe pa ste u prvoj proljetnoj upotrebi i u riziku od nepopravljivih oštećenja stijenke.
Drugi dio jacketa kojem treba posvetiti pažnju je i sam inflator. Na ventilu za pražnjenje vam se mogu nataložiti sitni slojevi soli ili vapnenca čime će doći do propuštanja zraka (i vode) iz ventila, a ventil za napuhavanje je česta boljka na kompenzatorima, isključivo radi neodržavanja. Osjetljivi mehanizam naprosto može početi neprestano (a i neprimjetno) “dozirati” malu količinu zraka u jacket, što je vrlo nezgodno pa i rizično. U većini slučajeva kod modernijih jacketa inflatori se razmjerno jednostavno daju rastaviti te si time možete olakšati proces čišćenja od neželjenih naslaga. U nešto težim slučajevima ili kod fizičkih oštećenja možete si priuštiti i zamjenu kompletnog inflatora koja ne bi trebala koštati više od 50 eura. Sve u svemu, prije početka sezone budite sigurni da jacket funkcionira besprijekorno.
Regulator
Svi dijelovi opreme kumulativno nisu toliko važni kao regulator sa svojim dodacima, što vam je vjerojatno jasno. Što se tiče održavanja nakon sezone, tu nema previše detalja, osim pažljivog ispiranja svih dijelova regulatora i dobrog sušenja te potom pažljivog skladištenja (posebno pazeći na presavijanje crijeva). Vjerojatno ste već na početnom tečaju naučili da se nikada ne bi smjelo desiti potapanje prvog stupnja regulatora u vodu bez zaštitne kape na filteru prvog stupnja. Čak i slatka voda može prouzročiti oštećenje ili nepravilan rad prvog stupnja, ako dopre do unutarnje komore. Ono što je kritično za upotrebu regulatora je pravilno održavanje u smislu redovitog servisiranja i zamjene dijelova. Neke sitne popravke mogli biste riješiti i sami (zamjena usnika ili O – ring brtvi na spoju crijeva i pojedinih stupnjeva), ali nikako se ne upuštajte u rastavljanja drugog, a pogotovo prvog stupnja regulatora. To su preosjetljivi sklopovi da biste samo tako mogli “prčkati” po njima.
S druge strane, jednako tako je važno da budete disciplinirani u smislu servisiranja regulatora. Većina proizvođača navodi preporučeni servisni interval od dvije godine (naravno, u ovlaštenom servisu). I tu dolazimo do najvažnije stvari. Nemojte se “uljuljkavati” u razmišljanja kako regulator ne koristite prečesto pa da vam stoga nije nužno servisirati ga svake dvije godine. Potreba za servisom ne ovisi o frekvenciji upotrebe! Servis i kontrola se rade iz drugih razloga, prvenstveno radi zamjene dijelova koji trpe mehanička naprezanja koja se javljaju i pri “mirovanju” regulatora, a potom i radi baždarenja i podešavanja performansi kako biste uvijek bili zadovoljni. Zajedno s prvim i drugim stupnjem te alternativnim izvorom zraka, slično vrijedi i za crijevo inflatora te kontrolni manometar tlaka zraka u boci. Preporučeni dvogodišnji servisni interval u praksi znači da biste ga trebali odraditi najkasnije svake tri godine. Ono što možete učiniti i sami je pažljiva kontrola crijeva, a posebno onog manometarskog. Ne zaboravite da ovo crijevo podnosi direktni tlak iz boce te je stoga mnogo osjetljivije na eventualna oštećenja.
Ronilačka boca
Iako je to danas relativno rijetko, ako posjedujete vlastitu bocu i njoj treba posvetiti dužnu pažnju. Jedna od odličnih provjera boce prije sezone je lagano otvaranje ventila i pažljivo mirisanje zraka koji izlazi. Ne bi smio imati nikakav miris ni okus (po hrđi ili ulju), primjese vlage i slično. Ukoliko tako nešto osjetite, vjerojatno vas čeka barem ispiranje, ako ne i pjeskarenje ili lančarenje boce. Unutarnje ispiranje možete učiniti i sami jednostavnim ulijevanjem vruće vode s malom količinom tekućeg deterdženta za posuđe, dobrim protresanjem te zatim višekratnim ispiranjem slatkom vodom te cijeđenjem boce tako da ju okrenete naopačke i ostavite nekoliko dana. Naravno, nakon što ste pažljivo odvrnuli ventil od tijela boce. Pažnju treba obratiti i na sami ventil i to metodom “isprobavanja”. Ne bi se smjelo desiti da ste prisiljeni upotrebljavati preveliku silu za otvaranje i zatvaranje ventila. Ako je tome tako, potrebno je zamijeniti pastilu unutar ventila jer je vjerojatno istrošena. Zajedno s tim, moguća je i pojava veće količine nakupljenih čestica u navojima ventil koje je potrebno odstraniti kakvom četkicom ili krpom te podmazati ventil minimalnom količinom silikona, ili čak popularnim “WD 40” sprejem.
Na kraju, ne zaboravite dvogodišnju potrebu vizualne inspekcije boce (ako je vaša privatna, možete ju obaviti i sami) te obaveznu hidrostatsku tlačnu probu svakih pet godina (ako se radi o čeličnim bocama) ili popularni “atest” koji se može provesti samo u ovlaštenim ustanovama koje se bave tlačnim posudama.
Kompjuteri i ostali mjerni instrumenti, ronilačke svjetiljke…
Za ove dijelove opreme, na žalost, ne možete učiniti previše, osim bazičnog održavanja u vidu redovitog ispiranja nakon upotrebe. Kod ronilačkih kompjutera eventualno možete pripaziti na potrebu zamjene baterije jer kod većine današnjih kompjutera imate i neku vrstu očitanja kapaciteta sa samog zaslona. Ovisno o izvedbi, ovu operaciju ćete vjerojatno moći izvesti i sami, ali budite oprezni i sigurni da ste dobro zatvorili poklopac ili čep na ležištu baterije. Slični principi vrijede i za ronilačke svjetiljke. Svakako, prije prvog ronjenja u sezoni dobro ih vizualno pregledajte i testirajte na suhom. Provjerite kapacitete baterija u uređajima i O-ringove (ako ih imaju). Ako uočite neke nedostatke, nikako ih ne koristite i ne oslanjajte se na takve instrumente.
