Ribe su najraznolikija i najbrojnija skupina živućih kralježnjaka te vrijedan dio svekolike biološke raznolikosti i bitan čimbenik u morskim i slatkovodnim ekosustavima i prehrambenim lancima.
Ribe čine preko polovice ukupnog broja od više od 60.000 do sada opisanih živućih vrsta kralježnjaka.
Kolika je raznolikost riba u Jadranu i kako se mijenja
Broj zabilježenih vrsta riba u Jadranskom moru u ovom trenutku je oko 460 vrsta, što ovo more čini jednim od vrstama najbogatijih dijelova Mediterana s oko dvije trećine zabilježenih vrsta u Mediteranu. Pri tome je poznata raznolikost riba Jadrana narasla za pedesetak vrsta samo u zadnjih dvadesetak godina. Proširenje količine i vrste istraživanja provedenih u ovom stoljeću omogućila nam je da prepoznamo autohtone jadranske vrste koje ranije nisu uočene i zabilježene u Jadranskom moru. Dio njih nalazi se u velikim dubinama Južnojadranske kotline. Također je petnaestak vrsta malih i skrivenih riba u morskom dnu plitkog litorala otkriveno u zadnjih dvadesetak godina korištenjem novih metoda u Jadranu, a neke od njih su novoopisane vrste.
Isto tako, tek nedavno riješeni sistematski i taksonomski statusi nekih vrsta te njihovo prijašnje pogrešno određivanje doveli su do njihova naknadnog uključivanja u popis jadranskih riba. Drugi dio ovog porasta predstavljaju ribe koje su stvarno u Jadran ušle u sadašnjem vremenu, a ranije ih nije bilo. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća razni čimbenici, uključujući klimatske promjene, ljudske djelatnosti i “lesepsijske migracije” (proces prelaženja morskih organizama iz Crvenog mora preko Sueskog kanala u Sredozemno more) započeli su mijenjati sastav ihtiofaune Jadranskoga mora.
Raspored raznolikosti riba u Jadranu
Svakako treba biti svjestan da dio od zabilježenih 460 vrsta nije stalno prisutan u Jadranu, već su vrste zabilježene jednom ili su rijetki gosti, a dio vrsta riba koji su stalni stanovnici Jadrana također je vrlo rijedak. Gdje je raspoređena ta ogromna biološka raznolikost riba Jadranskog mora? Sistematski, od čak oko 140 porodica riba u Jadranu četiri porodice najbrojnije vrstama imaju preko 100 vrsta; to su glavoči – Gobiidae (46 vrsta), ljuskavke – Sparidae (19 vrsta), usnjače – Labridae (18 vrsta) i babice – Blenniidae (18 vrsta).
Gledano po staništima, oko dvije trećine raznolikosti riba smješteno je na morskom dnu, a trećina u pelagijalu. Na morskom dnu 9/10 vrsta riba živi na kontinentskoj podini do dubina od 200 metara, a samo desetina dublje. U pelagijalu oko dvije trećine riba žive u osvijetljenom dijelu do 200 metara dubine, a trećina dublje. Promatrano geografski, od juga prema sjeveru Jadrana broj vrsta opada kako nestaju dublja staništa, a more u priobalju je hladnije; jug ima oko 90% svih jadranskih vrsta riba, srednji Jadran oko 80%, a sjeverni Jadrana samo 65% svih jadranskih vrsta riba. Koliko je snažna veza i ovisnost Jadrana o Sredozemnom moru vidljivo je iz malog broja endema u jadranskoj ihtiofauni. U ovom trenutku u Jadranu samo četiri vrste riba, manje od jedan posto svih vrsta riba, smatramo endemima Jadrana. Sve četiri su eurihalne vrste vezane više ili manje uz boćate ili slatke vode jadranskog sliva i prisutne u sjevernom Jadranu.
Biološka raznolikost riba
Morate znati da more kakvo danas vidite nije onaj Jadran od prije 100, 200 ili tisuću godina, prije masovnog i tehnološki podržanog ribolova i svih ostalih utjecaja modernog čovjeka. Iz pročitane onovremene literature očekujemo da bi Vas, da ste onda zaronili u neko more Mediterana, okružile brojne male i velike ribe, a loveći ili roneći u tom izgubljenom raju vjerojatno biste naišli na vrste koje danas više ne možemo lako sresti u Jadranu, kao što su neke jesetre, morski psi ili raže.
Biološka raznolikost predstavlja potencijalni izvor vrsta i gena koje možemo koristiti kao izvore hrane, lijekova ili materijala. Biološka raznolikost omogućuje zdrav ekosistem koji je otporan na stresove, lakše se oporavlja od štetnih događaje, održava stabilne cikluse tvari i stabilnu klimu, lakše razgrađuje i uklanja nečistoće i time osigurava ljudima uvjete dobrog prostora, vode, zraka i hrane koji im trebaju. Biološka raznolikost prirodne prostore čini ljepšim, zanimljivijim i ugodnijim za rekreaciju, obrazovanje, kulturu i turizam.
Više o ovoj temi pročitajte u 36-om broju SCUBAlife magazina.