Ipak, i kao takav je naseljen u kontinuitetu već nekoliko tisuća godina. Prvi poznati stanovnici Lastova bili su Iliri, a ime Lastovo potječe od starog grčkog naziva Ladesta, kako su ga nazivali prvi antički kolonizatori Grci, nakon kojih su došli Rimljani.
Lastovo je najšumovitiji otok Jadrana jer mu je preko 70 % površine prekriveno gustom šumom, dug oko 10 kilometara, širine 5,8 kilometara te ukupne površine 41 kilometar kvadratni, samo je dio velikog Lastovskog arhipelaga u kojem se oko Lastova nalazi još 46 otočića i hridi. Arhipelag se od razvedenih obala Lastova grana istočno prema skupinama otočića i hridi pod zajedničkim nazivom Lastovnjaci, nakon kojih slijede Vrhovnjaci, s krajnjim otočićem Glavat na kojem dominira svjetionik izgrađen 1884. godine. Zapadno od Lastova se također nalazi nekoliko otočića i hridi, ali i većih otoka koji završavaju sa Sušcem, kojim dominira jedan od najvažnijih svjetionika Jadrana. Upravo zahvaljujući svome položaju, razvedenosti obale otoka Lastovskog arhipelaga te očuvanosti prirodnog okoliša, raznolikost flore i faune Lastovskog podmorja je veoma bogata i stoga izrazito privlačna roniocima svih kategorija.
U podmorju Lastova može se naći nepregledan broj raznih algi te morskih cvjetnica, a svijet lastovskih životinja je još bogatiji, jer iako se uopće na zna pravi broj različitih vrsta morskih organizama, prema zadnjim podacima zabilježeno je više od 330 vrsta beskralježnjaka, od kojih se posebice ističu crveni koralji, naselja žutih i crvenih gorgonija, velikih rožnjača, spužvi, mahovnjaka, bodljikaša i rakova, među kojima brojni jastozi izazivaju posebnu pažnju.
Bogatstvo podmorja uopće nije ograničeno na dublja područja jer svaki ronilac, pa čak i oni koji rone samo na dah, već u plitkom moru mogu uživati u brojnim hobotnicama i sipama, a često u plićak doplivaju i sami jastozi, hlapovi, kuke, rakovice i drugi rakovi neobičnih oblika i boja. Ne treba biti ni poseban poznavatelj puževa jer skoro svatko može prepoznati najveće jadranske puževe kao što su tritonova truba, prugasta mitra i puž bačvaš.
Ribe su posebna priča pa će svaki ronilac imati mogućnost često uživati u vrstama koje su za druga područja Jadrana skoro pa nepoznanica, primjerice čudnovatim papigačama, drozdovima, arbaneškim vladikama, jadranskim barakudama i kostorozima. Škrpine i različite vrste kirnji su posve uobičajene, a murine i ugori vire doslovno iz svake rupe. Među takvim ribama zubaci i trlje su skoro pa nezanimljivi, jer svako malo nalete i brze tune, gofovi i igluni, lako je naletjeti i na različite dupine, a kornjače glavata i zelena želva su već odavno stalni stanovnici lastovskog arhipelaga.
Ronilački centar Ronilački Raj smješten je u sklopu hotela Solitudo i udaljen par metara od mora. Sadrži kompresorsku stanicu, sobu za goste, učionicu, sanitarni čvor, servis opreme, terasu i ronilački brod. Oprema je marke Scubapro, a u centar raspolaže s 30 ronilačkih boca od 15 litara i 12 litara. Dodatnu opremu čini komplet O2, VHF stanica i podvodna digitalna kamera.
Lokacije na koje vodimo ronioce:
Lastovo i Sušac
- podvodne pećine
- potopljeni brodovi
- zidovi prepuni koralja
- antički jedrenjak
Posebni aranžmani:
- smještaj u hotelu Solitudo
Specifičnosti:
Asocijacije po kojima imamo obučene instruktore/voditelje ronjenja: SSI, PSS
