Ronioci ronilačkog kluba Nautilus i Udruge veterana HRM uz potporu Hrvatske ratne mornarice i čuvara Parka prirode Lastovsko otočje tri dana neumorno su vadili otpad iz podmorja lastovskih uvala.
Njih više od četrdeset očistilo je podmorje luke u Ublima, Jurjevu luku, podmorje oko dva potkopa, uvale na otočiću Mrčari, Skrivenu luku i područje Veloga Laga i uvalu Duvna.
Koliko uprava Parka prirode “Lastovsko otočje” ulaže u ekologiju i zaštitu mora provodeći brojne ekološke akcije čišćenja podmorja vidljivo je bilo u Skrivenoj luci u čijem je podmorju, u odnosu na prijašnje godine, zatečena do sada najmanja količina odbačenog otpada. Međutim, na lokacijama koje su izložene većem pomorskom prometu, kao i u uvalama izloženim snažnim morskim strujama, zatečene su veće nakupine raznog otpada zapletenog u još uvijek očuvane livade posidonije.
Ovom ekološkom akcijom izvađeno je skoro 20 kubnih metara otpada iz mora, a osim ekološke komponente ovu eko-akciju obogatila je i suradnja s Hrvatskim veterinarskim institutom koja je rezultirala pronalaskom dviju živih periski na lokacijama u Pasaduru i uvali Sita.
U ekološkoj akciji, kao edukator i ronilac, sudjelovala je i članica istraživačkog tima Hrvatskog veterinarskog instituta iz Zagreba Angela Bradarić. Plemenita periska (Pinna nobilis) je najveći školjkaš, endem Mediterana i izuzetno je važna za održanje ravnoteže morskog ekosustava. Odrasle jedinke mogu filtrirati i do 2000 litara mora dnevno, čime doprinose njegovoj čistoći i prozirnosti.
Tijekom proteklih pet godina svjedoci smo masovnog pomora plemenite periske uzrokovanog parazitom Haplosporidium pinnae i bakterijom Mycobacterium sp. Globalno zatopljenje i urbana zagađenja su dodatno smanjili otpornost plemenite periske te je dovedena na rub izumiranja. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja od siječnja 2021.godine koordinira Projekt očuvanja plemenite periske u Jadranu, a sufinancira ga Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Jedan od najznačajnijih ciljeva Projekta je traženje živih jedinki plemenite periske za koje se smatra da su otporne na infekciju te njihova zaštita od mehaničkih oštećenja, kako bi im se omogućilo razmnožavanje i očuvala vrsta. Bilježi se također i druga vrste periske, Pinna rudis koja raste na kamenitom dnu, s ciljem boljeg razumijevanja epidemiološke situacije cijele vrste.
Hrvatski veterinarski institut je partner NP Brijuni i JU More i krš te osim terenske i laboratorijske dijagnostike sudjeluje i organizira edukacije ronilaca koji sudjeluju u eko akcijama čišćenja podmorja. Tako se tijekom čišćenja pretražuje podmorje te se bilježe i zaštićuju lokacije na kojima se pronalaze žive jedinke periske. Ovom prigodom pronađene su dvije žive jedinke kamenite periske (Pinnae rudis) na lokacijama Pasadur i uvala Sito koje su fotodokumentirane i upisane u evidenciju.
