U kratkom vremenu koliko postoji ronilački klub ERIK Sava je, osim rekreativnih i turističkih ronilačkih izleta, organizirao četiri ekološke akcije na vodama u svojoj okolici.
Ronilačke eko akcije novoosnovani klub iz Slavonskog Broda proveo je na jezerima Petnja i Ljeskove vode, a dvije akcije proveli su na rijeci Savi. Uz to, Klub je organizirao ronilački kamp u kojem je sudjelovalo 56 ronilaca iz 11 ronilačkih klubova iz Hrvatske i inozemstva. ERIK Sava organizirao je i tečaj za početnu i napredne ronilačke kategorije te ronilačke specijalnosti. U svoj rad uključili su i najmlađe te su s učenicima dviju brodskih škola i dječjeg vrtića proveli radionice u kojima su djeca upoznata s važnosti očuvanja okoliša, čarima ronjenja, slobodnog penjanja, ali i volontiranja. Logičan slijed bio je uključivanje u jedan opsežniji volontersko – ekološki program. Takav program organizirao je Nacionalni park Krka.
Volonterski program koji Nacionalni park Krka provodi već niz godina ove je godine u sklopu projekta “Nepoznata Krka – skrivena blaga srednjeg i gornjeg toka rijeke Krke” uz uobičajene programe uvrstio i nešto novo. Pozvani su ronioci koji su od ljudskog nemara čistili vode Nacionalnog parka Krka. Na ovaj se poziv odazvao ronilački klub ERIK Sava kojem je odobreno sudjelovanje u projektu. U volonterskom programu kroz sedam dana sudjelovalo je ukupno 39 članova Kluba.
U tih tjedan dana izmjenjivale su se razne lokacije u Parku: Brljansko jezero, tok Krke iznad Brljanskog jezera, plaža Pisak, Stinica te Roški slap. Članovi kluba, uz ostale volontere, uklanjali su iz jezera sve ono što tamo ne pripada: boce, šlape, gume, limenke, plastične vrećice, stare vrše…
Ronioci kluba ERIK Sava uočili su da su jezera, u usporedbi s ostalim lokacijama koje su u svojoj ronilačkoj karijeri obišli, prilično čista te da se većina pronađenog otpada novijeg datuma nalazi u blizini plaža i pristaništa za brodove. Ostali otpad pronađen u jezerima van ovih područja je uglavnom stariji (bravo za mlade generacije), što je vidljivo po stanju otpada te po podacima na samom otpadu (pronađena vreća proizvedena u državi koja ne postoji već 34 godine i usprkos starosti najlon je u izuzetno dobrom stanju, što nas još jednom podsjeća da je plastika u vodama ogroman problem koji će nas, ako ozbiljno ne promijenimo svijest i ponašanje, pratiti još dugo). U toku iznad Brljanskog jezera u koji turisti rijetko zalaze pronađeno je najviše otpada i taj otpad je glomazniji (dijelovi automobila, hladnjaci, gume…)
Sav pronađeni otpad je razvrstan, analiziran i deponiran uz pomoć djelatnika Parka koji su u svakom trenutku asistirali roniocima. Bili su tu i pripadnici HGSS stanice Šibenik u svojim plovilima. Oni su od ronilaca preuzimali vreće s prikupljenim otpadom i bili spremni pripomoći u slučaju nezgoda. Veliku pomoć pružili su i djelatnici HEP-a koji su tu zaposleni u postrojenju Hidroelektrane Miljacka.
Važno je napomenuti i da su ronioci tijekom zarona iz jezera izuzimali uzorke vode i tla koji su poslužili za istraživanje bioplanktona jezera.
Zaključak nakon ove akcije je da su vode NP Krka izuzetno čiste, ali ima prostora za poboljšanje. Čak i na rijetko posjećenim i nepristupačnim dijelovima parka pronađen je otpad pa su kontinuirana edukacija, osvještavanje, ali i sankcioniranje nesavjesnih građana jedini put prema čistoj Krki.
