Čini se da je grupa švedskih ronilaca pronašla ostatke legendarnog i za Šveđane pomalo mističnog ratnog broda Mars koji je potopljen 1564. tijekom rata Švedske i Dansko – lübebečkog saveza i za čijim se ostacima traga već nekoliko desetljeća. Olupina je pronađena 15 kilometara sjeverno od otoka Öland na dubini od 75 metara.
Mars je bio dug 80 metara te je bio naoružan sa 107 topova, a posada mu je brojila 800 mornara, što ga čini jednim od najvećih ratnih brodova u to vrijeme, što ga je činilo glavnim brodom flote švedskog kralja Erica XIV. Priča o njegovom potapanju ušla je već davno u legendu, a generacije ronilaca su pronalazak njegove olupine sebi postavili kao životni cilj. Iako još uvijek nije sa stopostotnom sigurnošću potvrđeno da je riječ o Marsu, priopćenje nacionalnog Pomorskog muzeja i citati ronilaca pokazuju da je je ostavljeno minimalno mjesta za sumnju da je zaista riječ o švedskom ponosu.
„Svi dokazi upućuju da se radi o Marsu. Veličina olupine kao i datum su točni. Vidjeli smo da jedan od njegovih brončanih topova ima znak švedskog Vasakärvena, amblema kralja Gustava II. Adolfa. Moj dječački san je ispunjen“, kazao je Richard Lundgren, jedan od ronilaca koji je citiran u priopćenju Švedskog pomorskog muzeja.
Bitka između Švedske i dansko –lübečke flote odigrala se sjeverno od Ölanda i trajala je dva dana, a završila je švedskim porazom. Tadašnji zapisi govore da je Mars prilikom trajanja bitke izgubio mogućnost navigacije. Stoga su ga Danci okružili, uvidjevši priliku da potope tada najveću metu. Šveđani, predvođeni legendarnim admiralom Jamesom Baggeom, odlučili su pružiti žestok otpor sve dok brod nije zahvatila vatra koja je dovela do niza eksplozija i konačnog potapanja Marsa čija je lokacija, čini se, bila nepoznata sljedećih 447 godina.
Sada će udružene ronilačke, akademske i muzejske snage napraviti sljedeći korak, a to je prikupljanje što većeg broja podataka s dna mora.
