U Malom Lošinju počele su pripreme za proširenje rive u Luci Mali Lošinj – uvali Augusti. Naime, do početka iduće sezone planira se proširiti dio rive duž obale „Priko“ i to za otprilike četiri do šest metara. Po legendi se uz uvalu veže predaja o rimskom trijumviru Oktavijanu, kasnije nazvanom August, koji je u njoj pripremao svoju flotu za bitku protiv Antonija i Kleopatre.
Početna faza gradnje rive svakako je ona arheološka. Poučeni stečenim iskustvom diljem Jadrana, Hrvatski restauratorski zavod u suradnji s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Rijeci te Gradom Mali Lošinj započeo je s podvodnim arheološkim istraživanjima uz obalu „Priko“. Voditelj projekta je arheolog i ronilac Igor Miholjek sa suradnicima iz HRZ-a Vesnom Zmaić, Robertom Moskovićem, Pavlom Dugonjićem, vanjskim suradnicima Nenom Starčićem te pripadnicima Specijalne policije ronilačkog centra Mali Lošinj Jadrankom Batinićem i Kristijanom Tahlerom, a sve pod stalnim nadzorom ravnateljice lošinjskog muzeja Zrinke Ettinger Starčić.
Istraživanje je počelo 8. studenog, a postavljene su četiri arheološke sonde. Njima će se u idućih sedam dana vršiti iskop dna uz rivu, uklanjajući slojeve mulja, pijeska te eventualno kamena pokušavajući doći do „kulturnog sloja“. Prodrijeti će do maksimalne dubine tla od dva metra, odnosno onoliko koliko će moći fizički kopati. Ukoliko naiđu na ostatke, arheološke nalaze iz perioda antike ili očekivanog novog vijeka, planiraju postaviti još 11 sondi te proširiti istraživanja na 18 dana.
Na Lošinju posljednjih nekoliko dana pada kiša, tako da su ulice gotovo prazne. Sasvim slučajno hodajući rivom naletjela sam na skupinu ronilaca, osjećala sam se kao da me sunce obasjalo. Zanimalo me sve, tako da sam uspjela nagovoriti voditelja projekta Igora Miholjeka da sjedne sa mnom na kavu i objasni mi sve što se događa. Nevjerojatno je koliko skrivenih bogatstava more čuva te koliko se novih predmeta i lokacija neprestano pronalazi, a tako malo se o njima zna i čita i piše. Ono što me najviše zanimalo je hoće li pronaći išta, no kako su tek počeli nije bilo nikakvih očekivanja. A dakako, sve što pronađu, nakon restauriranja ide u Lošinjski muzej. Što vrijedi i za sve lokalitete koje istražuju (sve pronađeno ide u nadležni muzej).
Od 2008. godine Hrvatski restauratorski zavod redovito radi istraživanja lošinjskog akvatorija, pregledavajući podvodne terene Lošinja, Cresa, Unija, Suska, Ilovika… Provjeravaju pozicije te rade reviziju starih arheoloških nalazišta, pronađenih sedamdesetih i osamdesetih godina, kojima je najčešće samo prvi sloj devastiran, odnosno gotovo je uvijek površinski sloj pokraden. No sustavnim istraživanjima ipak se uvijek nešto nađe, a ujedno se i takva nalazišta digitaliziraju te posebno iscrtavaju.
Unazad nekoliko godina neprestano se otkrivaju nove lokacije, nalazišta, brodolomi. Zanimljivo je, pripremajući se za svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu u Malom Lošinju 2010. u akvatoriju otoka Unija upravo naš svjetski prvak Lošinjan Danijel Gospić otkrio novi lokalitet pola milje od obale na nekih 30-ak metara dubine. Lokalitet je naravno prijavio. Radi se o novovjekovnom brodu (18./ 19.st.) koji je prevozio cigle i bokalete (vrčeve za vino). Brod je u potpunosti propao, ostale su samo cigle koje su i dan danas zadržale istu formu kao i kad su bile poslagane na brod tvoreći otprilike oblik broda. Osim bokaleta, pronađeno je još novovjekovne keramike ukrašene cvijećem te raznim crtežima karakterističnima za srednju Italiju.
U uvali Kovčanje na sjeveru luke Mali Lošinj nađeno je mnoštvo očuvanih, ali oštećenih amfora, koje su nakon što se brod usidrio vjerojatno bile odbačene. Oštećenja su vjerojatno nastala za vrijeme plovidbe ili možda nevremena te su postale neupotrebljive.
Kod otoka Orude je također pronađen brod koji datira iz 18./ 19.st., sačuvane duljine 19 metara na pet metara dubine, a ostao mu je kostur, rebra, trup, spojni klinovi, kobilice te oplate, bez arheološkog materijala. Zanimljivost ovog broda je što je za razliku od svih ostalih brodova toga vremena imao dupla rebra. Kvalitetna i skupa gradnja ukazuje na to da je brod vjerojatno gradila država te da je možda imao funkciju ratnog broda. No ne zna se odakle potječe. Pronađen je u plićaku na pješčanom dnu, bez ikakvih arheoloških predmeta. Ne znamo je li brod namjerno ili slučajno nasukan, no za sada sve upućuje da je brod nakon udesa vjerojatno rastavljen i da su svi pokretni dijelovi i oprema broda te teret spašeni od propadanja.
Gotovo ni za jedan lokalitet koji je Igor spomenuo nisam znala, jedna priča povezivala je drugu. Na žalost površinski sloj mnogo brodova opljačkan je, no Igor kaže da je posljednjih desetak godina komunikacija između ronilačke populacije i Zavoda izvrsna. Ljudi sami prijavljuju lokalitete, bez straha da će se upravo njih optuživati za eventualnu devastaciju, što prije nije bio slučaj. Zato se posljednjih godina sve više i više toga otkriva. Jedan od najpoznatijih i najvažnijih primjeraka svakako je Apoksiomen.
Na hridi Bik ispod Palacola pronađen je antički brod iz otprilike prvog stoljeća poslije Krista. Brod je potpuno opljačkan, nestalo je preko 100 amfora, a po novoiskopanim rupama te ostavljenim motikama i dodatnim improviziranim alatima za iskopavanje zaključujemo da i danas „rekreativni ronioci“ pokušavaju naći „skriveno blago.“ Protiv toga se nažalost nemoguće boriti, dok se neke stvari temeljito ne promijene. Na ovom brodu se konkretno radilo o amforama tipa Lamboglia 2, najučestalijim amforama na hrvatskom dijelu Jadrana.
Završili smo s razgovorom te se uputili prema mjestu istraživanja. Radovi koje je trebalo obaviti prvog dana su završili. Stručna skupina arheologa i ronilaca marljivo je slagala ronilačku opremu te spremala potrebne materijale za iskopavanje. Ne očekujući pozitivan odgovor, pitala sam ih jesu li našli nešto. I odgovor je da! Prvi dan istraživanja u samo jednoj sondi iskopali su popriličan broj arheoloških nalaza datiranih otprilike 18./ 19. stoljeće, a riječ je o drvenoj dršci florete (mač) ukrašenoj mjedenom lavljom glavom, zatim komadi tanjura, posuda i šalica na kojima se jasno vide ukrasi, nacrtani plesači, plesačice, cvijeće, lule itd.
Pretpostavljam da to znači da će istraživanja proširiti na 18 dana. I ne sumnjam da će još toga naći. Vjerojatno će prodirući u dublje slojeve naći još starije arheološke nalaze. Više o nastavku cijele akcije pročitajte za nekoliko dana.
