Jedna od stvari koju freediveri zasigurno čuju od znatiželjnika zasigurno je i pitanje kako mogu držati dah toliko dugo, a “da im se ne ošteti mozak?”
Umirovljeni svjetski prvak u ronjenju na dah, Guillaume Nery, nedavno je na svom Instagramu objavio fotografije i video nakon dva dana medicinskih ispitivanja u Coma Science Group u belgijskom Liegeu. Ispitivanja pod vodstvom profesora Stevena Laureysa imala su za namjeru pokazati kako izgleda mozak nakon 20 godina intenzivnog natjecanja u ronjenju na dah. Službeni potpuni rezultati istraživanja bit će objavljeni u nekoliko idućih tjedana, ali prvi nalazi pokazuju kako nema nikakve štete na Neryjevom mozgu.
Slično znanstveno istraživanje provedeno je i u Hrvatskoj u organizaciji prof. dr. sc. Željka Dujića s Medicinskog fakulteta u Splitu u suradnji s univerzitetima iz SAD-a, Kanade i Zagreba, a uzorak ispitanika činilo je 20 uspješnih hrvatskih natjecatelja u ronjenju na dah.
Rezultati ovog istraživanja na Neryjevom mozgu poklapaju se s rezultatima istraživanja u Hrvatskoj gdje je zaključeno da za vrijeme maksimalne ronilačke apneje ne bi trebalo dolaziti do oštećenja mozga uslijed tjelesne hipoksije!
Sam Guillaume Nery opisao je iskustva s istraživanja na svojoj Facebook stranici: “Napravili smo nekoliko istraživanja da bismo ispitali kako mozak reagira na držanje daha: najprije MRI u običnoj relaksirajućoj poziciji da bismo vidjeli imali li ikakve štete nakon 20 godina freedivinga, zatim MRI dok sam držao dah 6,5 minuta, potom neke testove hipnoze i na kraju EEG kod držanja daha u trajanju sedam minuta i 15 sekundi (s 250 senzora)”.
Na njegovoj Instagram stranici možete vidjeti i zanimljiv video vezan uz istraživanje.
